| Vani nitko ne zamrzava plaće |
|
|
 Dok 240.000 zaposlenih u državnim i javnim službama iščekuje hoće li se
Vlada odlučiti na raskidanje kolektivnih ugovora i sporazuma o plaćama,
nižu se argumenti i procjene održivosti dogovorenih povišica.
Predsjednik HNS-a Radimir Čačić smatra da država nije iskoristila
prostor prije nego što je stezanje remena zatražila od ljudi čija je
osnovica plaće 3700 kuna.
– Nisu ništa 1,4 milijarde kuna kad je 4 milijarde pokradeno na
infrastrukturnim projektima zbog nesposobnog i koruptivnog vođenja –
kaže Čačić, objašnjavajući da su cijene u građevinarstvu realno porasle
21 posto, a državne investicije poskupjele dvostruko.
Koruptivni troškovi
– Država mora pokazati jasan program rezanja i kontrole koruptivnih
troškova, odreći se novog zapošljavanja i odmah zaustaviti izvlačenje
dividendi iz javnih poduzeća da bi pokrivala deficite. Da je taj novac
u HBOR-u, HAC-u ili investicijskim fondovima, ne bi država danas
teturala tražeći pomoć da plati svoje obveze – govori Čačić i kao mjeru
dodaje limitiranje menadžerskih plaća i poticanje vlasnika na
reinvestiranje.
Sindikati, zaključuje, nemaju nijedan razlog, štoviše, ne smiju
prihvatiti zamrzavanje plaća.
– Generalno sam protiv zamrzavanja plaća jer je to u svijetu davno
odbačen ekonomski instrument. Nijedna zemlja pogođena aktualnom krizom,
osim Hrvatske, nije najavila zamrzavanje plaća – kategoričan je
neovisni ekonomist Dražen Kalogjera, koji smatra da bi plaće trebale
rasti sukladno kolektivnom ugovoru.
– U okolnostima kada na sporiji ekonomski rast privatni sektor
očekivano bude reagirao otpuštanjemi kako bi preživio, zaposlenici u
javnom sektoru mogu se smatrati sretnima jer se još ne otvara pitanje
smanjenja broja zaposlenih – kaže Đuro Njavro, koji jedino rješenje u
ovom trenutku da se plaće povećaju vidi u tome da se provedu reforme.
Realno i nominalno
Sindikalac Vilim Ribić višekratno ističe da vladajući govore neistinu o
rastu plaća.
– Vlada kaže da se rast plaća ne može isplatiti jer će BDP u 2009.
rasti dva posto, a mi tražimo povećanje od šest posto. Tu se zaboravlja
da ministar financija govori o realnom rastu BDP-a i nominalnom rastu
plaća. Realan rast plaća je dva posto, jer se očekuje inflacija od
četiri posto, a nominalan BDP je šest posto – objasnio je Ribić.
– Zamrzavanje plaća kao javna mjera zadnji put je primijenjena za krize
u bivšoj državi početkom osamdesetih godina. Zamrzavanje plaća nije
bila dovoljna mjera ni da se spriječi kriza, a još manje kao mjera za
izlazak iz krize. U svezi s plaćama valja razmotriti najmanje dva
aspekta: efikasnost te mjere i njenu pravednost.
U tržišnim uvjetima plaće se obično ne promatraju izdvojeno, nego u
nekom omjeru prema cijenama. U tom kontekstu nominalno „zamrzavanje“
znači realan pad plaća, a kako plaće već sada realno zaostaju prvi put
u suvremenoj Hrvatskoj njihovo zamrzavanje značit će realan pad –
smatra Vladimir Čavrak s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
(vecernji.hr)
Ako želiš napisati vlastiti tekst (neku vijest, priču, izvještaj, kometar itd.) i objaviti ga na portalu reklamacije.net, jednostavno ga napiši te nam ga pošalji na Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript i to je to :-)
Dodaj u favorite
Bookmark
Komentari (1)
lepsi od lepog
said:
|
|||
Prikaži/Sakrij komentare
 |
jel to o naj vilim sta je izborio povecanje od 0% prilikom posljednjih izbora.. |
Napišite komentar
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|
