Pogledaj još videa...

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatski će građani kruh, mlijeko, lijekove, knjige, ortopedska pomagala, znanstvene časopise i kinoulaznice plaćati najmanje pet posto više nego danas. To je rezultat onoga što je Hrvatska ispregovarala, a što Vlada još uvijek nije službeno objavila.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da su sindikati na to odavno upozoravali tražeći od naših pregovarača da barem inzistiraju na odgodi ukidanja nulte stope za te proizvode, posebice za kruh, mlijeko i lijekove, s obzirom na gospodarsko-socijalnu situaciju u zemlji.

Nažalost, čak je bilo najava da će se nulta stopa PDV-a ukinuti i prije ulaska u EU jer su naši vlastodršci htjeli biti veći papa od pape, kaže Sever, upozoravajući da će to značiti financijski udar na obiteljske troškove s obzirom na poznatu činjenicu da oko 40 posto minimalne mjesečne košarice hrvatske obitelji otpada upravo na hranu, a u toj stavci važno mjesto zauzimaju upravo kruh, mlijeko i mliječni proizvodi.

- Ljudi će se nekako odreći novina, kinopredstava, ali hranu i lijekove moraju uzimati, a najviše će taj udar osjetiti siromašniji jer njima najveći dio primanja ide na prehranu.

Budući da trenutačno minimalna košarica za četveročlanu obitelj iznosi oko 6700 kuna, može se s relativnom preciznošću izračunati koliko će takva obitelj više trošiti na hranu ulaskom u Europsku uniju.

Prema Severu, 40 posto minimalne košarice otpada na hranu, što znači da na primjeru četveročlane obitelji na tu stavku ode mjesečno 2680 kuna. Ako se, prema direktivi EU-a, uvede minimalni PDV od pet posto na hranu, to bi značilo da će četveročlana obitelj na te potrebe, umjesto dosadašnjih 2680 kuna, trošiti mjesečno 2814 kuna.

Dakle, svaki će mjesec četveročlana obitelj za temeljne prehrambene namirnice izdvojiti 134 kune više, što na godišnjoj razini taj izdatak povećava za - 1608 kuna.

Ovoj bi se računici mogla uputiti primjedba da dio minimalne košarice koji sadrži hranu ipak ne podrazumijeva samo artikle s nultom stopom PDV-a, ali uzimajući u obzir da se ljudi neće u potpunosti odreći i nekih drugih proizvoda i usluga čija se nulta stopa PDV-a ukida, može se približno kalkulirati s gornjim iznosom dodatnoga mjesečnog rashoda prosječne četveročlane obitelji od oko 130 kuna mjesečno, odnosno oko 1600 kuna godišnje.

Krešimir Sever kaže kako je sada kasno za bilo što jer su pregovori zaključeni i ispregovarali smo to što jesmo, ali nam, kad već moramo, jedino preostaje da uvedemo minimalni PDV na kruh, mlijeko i ostale proizvode koji sad imaju nultu stopu.

Dragan Zelić iz GONG-a, na informaciju da će Hrvati ulaskom u EU plaćati skuplje osnovne živežne namirnice, kaže kako je žalosno da o tome najprije pišu novinari umjesto da je Vlada službeno objavila i upoznala građane sa svim što je ispregovarala u naše ime.

Zelić ističe da Vlada još nije udovoljila traženju GONG-a da se dade na uvid detaljan rezultat pregovaranja kako bi građani prije izlaska na referendum znali o čemu uopće glasuju.

Štoviše, dodaje on, to je trebalo učiniti ne sada, kada je sve ispregovarano, nego i u tijeku pregovaračkog procesa kako bi javnost, svi cehovi i struke bili uključeni u proces pregovaranja.

Nažalost, taj proces bio je obavijen velom tajnosti, tako da, primjerice, hrvatski ribari, poljoprivrednici i druge kategorije građana ne znaju što je odlučeno i o čemu oni sutra konkretno glasuju na referendumu.

Neke zemlje su odgodile primjenu

Za razliku od Hrvatske, neke su zemlje bile značajno uspješnije u pregovorima s EU-om glede primjene nulte stope PDV-a. Primjerice Cipar, koji je ušao u EU 2004. godine, smio je do 31. prosinca 2007. koristiti nultu stopu na isporuke određene vrste hrane i pića te farmaceutskih proizvoda, lijekova i cjepiva. Malta (ušla u EU 2004.) se nultom stopom na prehrambene i farmaceutske proizvode mogla služiti do 1. siječnja 2010., dakle gotovo punih šest godina nakon ulaska u Uniju.

Poljska, koja je također ušla u EU 2004., zadržala je odgodu ukidanja nulte stope još dulje, do 31. prosinca 2010., a još i danas može primjenjivati sniženu poreznu stopu od najmanje tri posto na isporuku prehrambenih proizvoda.

slobodnadalmacija.hr