Pogledaj još videa...

Političke stranke neka ne kalkuliraju s daljnjim zamrzavanjem mirovina. Umirovljenici će to znati prepoznati i na glasačkim mjestima. Tako su ovih dana poručili umirovljenici udruženi u Maticu umirovljenika Hrvatske (MUH), Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Koordinaciju umirovljeničkih udruga, uputivši Vladi svoje zahtjeve, među kojima je na prvom mjestu onaj za ukidanjem Zakona o odgodi usklađivanja mirovina za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2011.

– Tražimo da usklađivanje ponovno krene jer su mirovine već treću godinu zaredom zamrznute. Cijene rastu, a mirovine padaju – kaže predsjednik MUH-a Josip Vincek, dodajući kako dodatno zabrinjava činjenica da Vladine Smjernice ekonomske i fiskalne politike od 2012. do 2014. ne predviđaju rast mirovina. To znači zamrzavanje mirovina na još tri godine, što je umirovljenicima neprihvatljivo.

Za usklađivanje mirovina, kaže Vincek, potrebno je oko 60 milijuna kuna koji postoje unutar sustava te rebalans proračuna ne bi bio potreban. S obzirom da oko 12.000 umirovljenika nije zatražilo povrat svog duga, što ukupno iznosi oko 75 milijuna kuna, umirovljenici traže preraspodjelu tih sredstava.

Politička volja

– To nisu velika sredstva, potrebna je samo politička volja – smatra Vincek, dodajući kako je iznos potreban za namirenje umirovljenike puno manji od onoga koji će premijerki biti potreban za ispunjenje obećanja koja je dala proteklih mjeseci “hodajući okolo”.

– Ne prihvaćamo više obrazloženja o “gospodarskim mogućnostima”, preraspodjela u društvu mora biti drukčija. Na umirovljenike je pao najveći teret gospodarske krize – ističe Vincek. Prema podacima umirovljenika, u srpnju prošle godine u odnosu na srpanj ove godine prosječna mirovina u Hrvatskoj bila je 20 kuna, ili oko jedan posto (0,9), veća. Istodobno, u odnosu na svibanj prošle godine plaće su rasle za 2,8 posto.

– Da se mirovine usklađuju s plaćama, kao što tražimo, u posljednjih deset godina bile bi 10,25 posto veće. Tražit ćemo da se ta razlika, jer to je novi dug, umirovljenicima nadoknadi – ističe Vincek, napominjući kako prosječna mirovina danas iznosi svega 39,75 posto prosječne plaće, čime je odnos prosječne plaće i prosječne mirovine u Hrvatskoj sveden na najnižu razinu u Europi.

– To više ne možemo tolerirati. Umirovljenici su osiromašeni do te mjere da više nemaju rezerve – upozorava Vincek.

Usklađivanje s troškovima života i plaćama

Kako su nam objasnili u MUH-u, vrlo je teško izračunati koliko bi danas bile veće mirovine da sredinom 2009. nisu zamrznute. Naime, rast mirovina izračunava se temeljem podataka o prosječnom rastu plaća i rastu potrošačkih cijena pa bi izračun temeljem podataka za posljednjih 50-ak mjeseci zahtjevao vremena i opreza.

Međutim, kada bi se rast mirovina usklađivao samo sa rastom plaća, kao što to umirovljenici i traže,tada bi mirovina koja iznosi, primjerice, 2900 kuna samo u proteklih godinu dana, temeljem podatka da je prosječna plaća veća za 2,8 posto, a prosječna mirovina manja za 0,9 posto, bila 3,7 posto veća, odnosno iznosila bi 3007 kuna.

Oko 80 posto ih ima manje od prosjeka

Prema podacima MUH-a, više od polovice hrvatskih umirovljenika, njih 51 posto, ima prosječnu mirovinu koja iznosi svega 1259 kuna, dok blizu 80 posto ima prosječnu mirovinu manju od 1700 kuna. Prosječna mirovina u srpnju iznosila je 2157 kuna.

slobodnadalmacija.hr