Pogledaj još videa...

Danska će u prvoj polovici 2012. godine predsjedati Vijećem Europske unije. Naizgled iznenađujuće djeluje da je jedan od danskih prioriteta za to razdoblje “Zelena Europa”, posebno s obzirom na ne baš blistavu ekonomsku situaciju u EU-u. Ali baš zbog krize, i bez obzira na rezerve nekih zemalja prema takvom postavljanju stvari, Danska gleda u budućnost.

Možda je i danas nešto trulo u državi Danskoj, ali je očito da je u nekim drugim državama trulo nešto više. Danska je pokazala da Europska unija treba ozbiljno gledati naprijed, te da je u teškoj ekonomskoj situaciji važnije nego ikad razmišljati o pametnim investicijama.

Briga o okolišu nije samo fraza

Svrstavajući zaštitu okoliša među prioritete svoga predsjedanja Vijećem Europske unije, danska je vlada neizravno očitala lekciju svim onim vladama kojima je to područje gotovo pa samo modni privjesak.

– Nije dovoljno da se upravo sada koncentriramo na financijsku krizu, a da ne vodimo računa o jednako važnoj ili jednako opasnoj krizi – krizi okoliša. Imamo sve mogućnosti da zadržimo okoliš na dnevnom redu unatoč teškoj situaciji na ekonomskom planu. Tvrtke koje mogu dobiti više iz manjega, koje mogu koristiti manje energije i sirovina, bit će najkonkurentnije u samo nekoliko godina – rekla je danska ministrica zaštite okoliša Ida Auken, koja je po političkoj orijentaciji “crveno-zelena”, a osim što je političarka, ona je i - svećenica.

Danski je stav da ekonomski rast i zaštita okoliša mogu i moraju ići zajedno.
Danska se zauzima za poticanje zelenog i održivog rasta s ciljem ostvarenja rasta bez veće potrošnje resursa i energije, te za integriranje energetike, borbe protiv klimatskih promjena i zaštite okoliša u druge politike EU-a, poput zajedničke poljoprivredne, ribarske, prometne politike i jedinstvenog tržišta.
Ti bi se prioriteti očitovali i u novom sedmogodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2013., te posebno u reformi “kohezijske politike”. Države koje to na vrijeme shvate, imat će veću šansu povući više novca iz proračuna EU-a.

Zajednički sustav azila

Osim “Zelene Europe”, ostali prioriteti danskog predsjedavanja jesu: “Odgovorna Europa”, “Dinamična Europa” i “Sigurna Europa”. “Odgovorna Europa” povezana je s jačanjem fiskalne discipline te pripremama da se sedmogodišnji financijski okvir Unije za razdoblje nakon 2013. usvoji što skorije. Danska se zauzima i za iskorištavanje potencijala jedinstvenog tržišta, lakše i sigurnije trgovanje preko interneta, kao i povećanju mobilnosti ljudi i roba. Danska nije zaboravila inovacije i istraživanje, ali ni prava radnika. “Sigurna Europa” odnosi se na borbu protiv međunarodnog kriminala, kao i na funkcioniranje zajedničkog europskog sustava azila.

Hrvatskoj 39 milijuna, Srbiji 178 milijuna eura pomoći

Europska komisija (EK) okončala je seriju programa za financijsku pretpristupnu pomoć (IPA – Instrument for Pre-Accession Assistance) kandidatskim, kao i drugim zemljama koje su u fazi integracije i približavanja Uniji. Milijarda eura iz ovogodišnjeg fonda podijeljena je između zemalja zapadnog Balkana, Turske i Islanda. Najveći primatelj ove pomoći je Turska, kojoj je odobreno 233 milijuna eura za reforme pravosuđa, poboljšanja životne sredine i za borbu protiv klimatskih promjena. Što se tiče zemalja zapadnog Balkana, pomoć je prioritetno namijenjena reformama pravosuđa i javne uprave, za poboljšanje prometa, ubrzanje društveno-ekonomskog razvoja, za borbu protiv klimatskih promjena i poboljšanje stanja životne sredine. Najviše novca dobiva Srbija (178 milijuna eura), zatim BiH (91,2 milijuna eura), Albanija (82), Kosovo (63), Hrvatska (39), Makedonija (28,9) i Crna Gora 26,5 milijuna eura. Najmanje novca – samo 12 milijuna eura – dobit će Island, koji je ekonomski najpripremljeniji za stupanje u EU. Ova zemlja-otok dobit će 12 milijuna eura za implementaciju europske legislative i jačanje administrativnih kapaciteta. EU je za projekte u okviru IPA-e u proračunskom razdoblju 2007.-2013. izdvojila ukupno 11,5 milijardi eura.

Sporne uštede

Bez obzira na slabe ekonomske pokazatelje u Europskoj uniji, posebno dužničku krizu, danska ministrica zaštite okoliša Ida Auken zauzima se za to da energetska učinkovitost bude pravno obvezujuća. Kao doprinos ispunjavanju cilja o uštedi 20 posto primarne energije do 2020. godine, Danska će se koncentrirati na prijedlog nove direktive za energetsku učinkovitost, ali i raditi na uspostavi dugoročne strategije do 2050. godine na području energetike i borbe protiv klimatskih promjena. Odbor za zaštitu okoliša Europskog parlamenta u utorak je podržao obvezujuće ciljeve za energetsku učinkovitost za države članice EU-a. Riječ je o obvezujućem cilju uštede energije od 20 posto za sve članice Europske unije. Međutim, dio eurozastupnika i država članica EU-a zauzima se samo za obvezujuće mjere, a ne i za obvezujuće ciljeve. Zbog euroskeptične političke klime, čini se da Velika Britanija nije sklona prihvatiti bilo kakvu novu obvezu iz Bruxellesa. Očekuje se da će se još neke države protiviti čak i obvezujućim mjerama.

www.slobodnadalmacija.hr