Pogledaj još videa...

Rješenje za olakšavanje otplate stambenih kredita može biti produljenje roka otplate, čime se mjesečne rate značajno smanjuju, no to sniženje obveza u konačnici znači poskupljenje kredita.

Kako to istodobno može olakšati i otežati dug? Pa, računa li se koliko ukupno košta kredit, koliko se glavnice i kamata otplati s posljednjom ratom, onda se ne može profitirati duljom otplatom, premda se ne mijenja kamatna stopa po kojoj se vraća kredit.

Duhoviti performans je zbilja mnogih Hrvata

Pravilo sa svim kreditima na svijetu je sljedeće: što je kraći rok otplate, mjesečne su rate veće, ali ukupno se banci otplati manje novca, a što se dulje otplaćuje kredit, rate su manje, ali ih je više, pa se zato otplati više novca.

One koji mogu plaćati veće rate na kraći rok krediti najmanje koštaju jer bančin novac kraće koriste: 80.000 eura stambenoga kredita uz kamatu od 6,50 posto i na rok otplate od 10 godina donosi mjesečnu ratu od 908 eura, a banci se uz glavnicu otplati još 29.005 eura kamate, toliki kredit s istom kamatom na 15 godina donosi ratu od 697 eura, a uz glavnicu se otplati još i 45.440 eura kamate...

Premda se kamatna stopa ne mijenja, mjesečne rate padaju s produljenjem roka otplate, a s brojem otplaćenih rata raste i svota otplaćenih kamata.

Uteg oko vrata

Primjerice, onaj tko je prvog siječnja 2000. podigao 80.000 eura stambenoga kredita za stan od četrdesetak kvadrata na rok otplate od 20 godina, obvezao se da će svakog mjeseca vraćati po 586 eura. S posljednjom, 240. ratom koja pada prvog dana 2020. godine, ukupno bi otplatio 140.640 eura.

Produlji li ovih dana rok otplate za pet godina ili za još 60 rata, mjesečna rata uz istu kamatu past će mu za čak 137 eura, na 449 eura, no u konačnici će otplatiti banci 152.373 eura ili 11.733 eura više kamate nego da je kredit otplaćivao 20 godina. Znači, 80.000 eura koštat će ga, umjesto 60.640 eura kamate na rok od 20 godina, ukupno 72.373 eura kamate.

Grubo govoreći, za 20 godina vraćanja kredita kupio bi sebi stan od 40 kvadrata i banci još jedan od 30 kvadrata, a nakon 25 godina, uz svoj je otplatio gotovo još jedan takav stan. Produljenje roka otplate naziva se reprogramiranjem kredita, što je operacija koja se može izvesti u svim bankama, a u većini ćete za taj posao mijenjanja ugovorenih uvjeta kredita platiti i naknadu od 0,50 posto do jedan posto od preostale neotplaćene glavnice kredita.

Isto pravilo vrijedi i ako skraćujete rok otplate i smanjujete broj rata koje ćete otplatiti banci. Onaj koji je prvog siječnja 2000. podigao stambeni kredit od 80.000 eura i svakog mjeseca, ovisno o banci u kojoj se zadužio, otplaćuje od 527 do 596 eura rate, trenutačno ima otplaćenih oko 30.000 eura glavnice i za otplatu ga čeka još oko 50.000 eura.

Premda kredit vraća već 10 godina i devet mjeseci, nije još otplatio ni polovinu glavnice, jer mu tek u drugoj polovini otplatnog roka veći dio mjesečne rate otpada na otplatu glavnice. Reprogramiranje kredita koštat će ga u najgorem slučaju 500 eura. Uz mijenjanje rokova otplate, reprogramirati se može, ovisno o banci, način otplate kredita, ugovoriti moratorij na otplatu, odgoditi određene rate, promijeniti instrumente osiguranja kredita...

slobodnadalmacija.hr