Pogledaj još videa...

U iščekivanju ovogodišnje žetve, a poučeni iskustvom, moramo se zapitati čeka li nas dugo, toplo, prosvjedno ljeto. Ako je suditi prema dosadašnjem tijeku pregovora proizvođača pšenice s otkupljivačima i resornim ministrom, odgovor je sasvim sigurno potvrdan. - "donosi naš subotnji prilog - SPEKTAR".

Na sastanku održanom početkom ovoga tjedna, proizvođači su zatražili 1,20 kuna po kilogramu pšenice, dok je zaštićena cijena kilograma pšenice zatražena na razini 1,10 kuna. To je, kazao nam je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Darko Grivičić, izračun do kojeg su na temelju potrebnih ulaganja po jednom hektaru došli zagrebački Agronomski fakultet, osječki Poljoprivredni fakultet i Veleučilište u Križevcima. O tome kakva će u konačnici biti cijena pšenice, nezahvalno je, smatra Grivičić, u ovom trenutku govoriti.

- S obzirom na obilne kiše koje su poharale ovaj dio zemlje, očekujemo da će ukupna šteta biti oko 30-40 posto, odnosno pšenice će biti manje za oko 120 do 130 tisuća tona - kaže Grivičić. Prema njegovoj računici, Hrvatskoj će nakon žetve, ako se uzme u obzir da je pšenica posijana na oko 140 hektara te da je prosječan prinos po jednom hektaru pet tona, ostati između 500 i 550 tisuća tona pšenice. Dodaje, međutim, kako su sekundarne štete, odnosno bolesti koje uzrokuje obilje vode, često značajnije.

Tijekom posljednje dvije godine cijene drugih kultura su pale, napominje Grivičić. Ječam je, primjerice, s 1,20 kuna po kilogramu u 2008. pao na oko 80 lipa u 2009., a uljana repica s 3,50 kuna u 2008. na svega 1,80 kuna u prošloj godini. – Očekuje se da u ovoj godini cijene naših proizvoda ostanu na lanjskoj razini, a istodobno su nam inputi porasli između 50 i 60 posto, od čega samo mineralno gnojivo s četiri kune na gotovo sedam kuna - ističe Grivičić. 

Pretjerani iznosi

I bez ove elementarne nepogode, smatra, poljoprivreda je zaslužila pomoć i sanaciju. – S punim pravom zazivamo pomoć države jer, ako ona izostane, u jednom naletu će s tržišta nestati i preseliti se na teret države čak do 50 posto poljoprivrednika - upozorava Grivičić, predviđajući kako je vrlo izgledno da se i ove godine dogode seljački prosvjedi, i to puno masovniji nego oni prijašnji.

Naime, podsjeća, Ministarstvo još uvijek nije ispunilo obećanje o isplati 205 milijuna kuna poticaja za proljetnu sjetvu iz 2008., o čemu se raspravljalo i na prosvjedima prošle godine, ali i na proljetnim prosvjedima ove godine. - Kao i svake godine, proizvođači traže nerealno visoku cijenu za svoj proizvod - kaže, pak, Božidar Gorup iz tvrtke “Gorup” koja se bavi trgovinom žitom. Prema informacijama koje su s terena, ali i iz susjednih država poput Mađarske, dostupne “Gorupu”, štete od poplava, navodno, neće biti toliko visoke da bi utjecale na smanjenje količina pšenice.

– U trenutku žetve Hrvatska će imati između 200 i 250 tisuća tona prijelaznih zaliha pšenice te ćemo, bez obzira na štete, imati žetvu tešku 650 i 700 tisuća. Ukupno ćemo na kraju žetve imati 900 tisuća tona pšenice, što je dovoljno za Hrvatsku i za izvoz - ističe Gorup, dodajući kako vjeruje da će cijena pšenice ove godine biti na razini lanjske, odnosno da će se cijena kretati na razini 78 do 82 lipe po kilogramu.

Upozorava, također, kako su otkupljivači već nekoliko godina na gubitku pa navodi primjer “Agrokora” koji je prošle godine plaćao kilogram pšenice 0,95 kuna po kilogramu, a poslije ga prodavao po 78 do 80 lipa. I iz resornog Ministarstva poručuju kako je zahtjev o 1,20 kuna po kilogramu pšenice nerealan te poručuju da se država mora odgovorno ponašati s novcem poreznih obveznika.

Inače, pojašnjavaju iz Ministarstva, zaštitna cijena definirana je uredbom, iznosi 75 lipa po kilogramu, te do sada nikada nije aktivirana, budući da su proizvođači uspijevali svoju pšenicu svake godine prodati na tržištu. Što se, pak, isplate zaostalih poticaja tiče, poručuju kako će se do početka idućeg tjedna svim proizvođačima uputiti odluka o iznosu sredstava koji im pripada, dok će isplatu sredstava Ministarstvo izvršiti najkasnije do 30. lipnja 2011. godine.

Što se zahtjeva za odštete tiče, u Ministarstvu apeliraju da se ne pretjeruje s iznosima šteta kako zakinuti za obeštećenje ne bi bili upravo oni koji su pretrpjeli najviše šteta. Primjerice, ističu, Ministarstvo je u prošloj godini isplatilo oko 130 milijuna kuna za štete nastale od suše na području Osječko-baranjske županije, a poslije je uvidom u statistiku Državnog hidrometeorološkog zavoda utvrđeno kako je tijekom svakog mjeseca u prošloj godini ta županija imala natprosječan broj kišnih dana.

Naime, jedini uvjet za podnošenje zahtjeva za odštetu jest proglašenje elementarne nepogode na razini grada ili općine. Do sada je u Ministarstvo pristigao samo jedan zahtjev za naknadu štete nastale od posljednjih obilnih kiša. Odnosi se na općinu Čaglin, a “težak” je pet milijuna kuna.

slobodnadalmacija.hr