Pogledaj još videa...

Zaoštreni odnosi svjetskih velesila SAD-a i Kine u stalnom su usponu u svim svojim glavnim sastavnicama, a osobito na gospodarskom polju, ali vojni odnosi, jasno je već odavno, jedina su iznimka.

Tako je prošlog ponedjeljka američki Pentagon (ministarstvo obrane) u svom godišnjem izvješću Kongresu ocijenio zabrinuto da se Kina priprema za napad na Tajvan, unatoč znacima zbližavanja dvaju neprijatelja, ali i da širi svoju vojnu moć i dalje prema Tihom oceanu.

Na to je u srijedu kinesko ministarstvo obrane odgovorilo da te tvrdnje “nisu korisne za razvitak kinesko-američkih vojnih odnosa”.

Nije tajna da je svekoliki kineski uspon, a osobito vojni, umnogome i izvor zabrinutosti za SAD i Zapad u cjelini. Kineski vojni proračun za ovu godinu, prema službenim podacima, iznosi blizu 78 milijardi dolara (1,4 posto ukupnog nacionalnog proizvoda), što je 7,5 posto više nego lani i što ga čini drugim najvećim na svijetu (iza SAD-a).

Neki zapadni analitičari procjenjuju da Kinezi skrivaju svoja stvarna ulaganja u vojsku, te da bi ona mogla dosezati i do cijelih 125 milijardi dolara godišnje. Neki američki analitičari osobito su zabrinuti time što se Kina “vojno razvija brže od očekivanja”, posebno na području raketnog pomorskog naoružanja, a za osam godina mogla bi razviti borbeni zrakoplov koji bi bio ravan vodećem američkom lovcu F-22 raptoru.

Prema američkom analitičaru Andrewu Scobellu, i civilni nadzor nad kineskom vojskom ocjenjuje se “slabim”, pa se čak i među nekim kineskim političarima ta vojska smatra previše samostalnim društvenim čimbenikom.

Kineski vojni proračun je, dakako, još uvijek daleko od američkoga, koji, ovisno o računanju, iznosi od 700 do više od 900 milijardi dolara.

Nedavno je američki ministar obrane Robert Gates ipak utješio zabrinute tvrdnjom kako SAD i dalje uživa veliku prednost i u zračnim i u pomorskim snagama. Dodao je čak da su vojni odnosi SAD-a i Kine “konstruktivni i korisni”. Ovu sliku povremeno narušavaju “nesporazumi” i “krivi potezi”, kakav je za Kineze bio onaj u vezi s američkom prodajom oružja Tajvanu u iznosu od 6,4 milijarde dolara.

S druge strane, ovi odnosi bili su izloženi iskušenju i u slučaju nedavnog sjeverno-korejskog potapanja južnokorejskog broda, koje, zbog kineskog oklijevanja, još nije ni osuđeno u Vijeću sigurnosti.

S obzirom na sve to, ali i na opću narav odnosa među velesilama, teško je očekivati da će u vojnim stvarima biti moguće ikada postići onu vrstu komplementarnosti i suradnje kakva je između SAD-a i Kine već dosegnuta u nizu gospodarskih područja i grana.

slobodnadalmacija.hr