Pogledaj još videa...

Nakon što je unilateralna deklaracija nezavisnosti Kosova iz 2008. godine u četvrtak dobila pozitivno mišljenje svjetskog suda u Haagu, američka je diplomacija, nesputani glavni arhitekt odcjepljenja Kosova od Srbije, zauzela vrlo pragmatičan, gotovo poslovni stav.

Američka je državna tajnica Hillary Clinton pozvala “sve zainteresirane države” da se konačno ostave prenemaganja oko kosovskog statusa te da se uključe u konstruktivne napore za očuvanje mira i stabilnosti na Balkanu.

Šefica diplomacije u Washingtonu također je glasno pozvala “sve koji to još nisu učinili” da službeno priznaju nezavisnost Kosova.

Američki potpredsjednik Joe Biden, s druge strane, nazvao je srbijanskog predsjednika Borisa Tadića te ga je u telefonskom razgovoru pozvao “na konstruktivnu suradnju” kako bi se “riješili praktični problemi” između Srbije i Kosova.

Činjenice s terena

Phillip Crowley, pomoćnik Hillary Clinton, stavio se u State Departmentu na raspolaganje novinarima i nije mu baš uspijevalo ponuditi kredibilno objašnjenje dileme “zašto sad ama baš svaki separatistički pokret na planetu ne bi krenuo stopama Kosova”.

“Koliko mi razumijemo odluku suda, ona je utemeljena na činjenicama s terena – na skupu činjenica specifičnih za Kosovo. Ne vidimo kako bi se bilo što od današnje odluke moglo primijeniti na bilo koji drugi slučaj.”

Novinari su primijetili kako je Srbija odbila prihvatiti odluku svjetskoga suda te kako su neke (druge) zemlje sa separatističkim problemima, poput Španjolske, odbile prihvatiti sugestiju Washingtona o službenom priznanju nezavisnosti Kosova.

Phillip Crowley je pokušao ostati pragmatičan. “Mišljenje suda je tek napisano i još moramo pričekati da vidimo kako će se stvari razvijati... Već danas smo bili u kontaktu s velikim brojem europskih diplomata, uključujući i srbijanske dužnosnike, i ponudili smo naša gledanja. Razumijemo i povijesne, i emocionalne, i praktične posljedice današnje odluke... no iznad svega vjerujemo da bi i Srbija, ali i cijela Europa, morala stvar pogledati na dugi rok. Budućnost Europe je u uskoj integraciji, gdje će granice biti tek administrativna stavka. Zato je puno svrsishodnije graditi dobre odnose nego crtati granice..."



slobodnadalmacija.hr