Pogledaj još videa...

U sedam godina, od 2003. zaključno s 2009. godinom, na Klinici za dječje bolesti splitskoga KBC-a 308 mladih osoba (više od 10 razreda), prosječne dobi od 14-15 godina, hospitalizirano je zbog intoksikacije alkoholom, ilitiga zbog pijanstva. No, splitsku bolnicu je zbog problema s alkoholom posjetilo kudikamo više mladih, od kojih su se mnogi liječili u dnevnoj bolnici (nisu bili hospitalizirani) nakon čega su isti dan pušteni kući.

- Imamo prividni pad alkoholizirane mladosti. U 2007. godini smo ih zbog pijanstva hospitalizirali 70, a u 2008. 37 (17 djevojčica) i 2009. 34 (pet djevojčica). Ove brojke zavaravaju, reklo bi se da je problem u opadanju, međutim sasvim je obrnuto.

Tendencija je porasta, no ne hospitaliziramo ih sve, nego ih većina boravi nekoliko sati u dnevnoj bolnici, nakon čega, kada im se poboljša stanje, budu pušteni na kućnu njegu. Oni ostali kojima je nužno liječenje budu zadržani u bolnici.

Mogućnost liječenja u dnevnoj bolnici nismo imali sve do 2008. godine. Više od četvrtine djece bili su zadržani na dječjem JIL-u (Jedinica intenzivnog liječenja), jer je njihovo stanje zbog trovanja alkoholom bilo teško - kazuje dr. Neven Pavlov, predstojnik Klinike za dječje bolesti KBC-a Split.

Kao najopasnije mjesece u godini, kada mladi sebi daju malo “oduška” i sreću ili tugu “tope u čašici”, dr. Pavlov navodi svibanj, lipanj i prosinac. U svibnju (23 posto hospitaliziranih) i lipnju (25 posto) mladi slave kraj školske godine, mature, a u prosincu (29 posto) slave Božić i Novu godinu.

- Većina ove djece zbog alkohola imaju blaži poremećaj svijesti (njih oko 71 posto) i reagiraju na podražaje, dok je onih u komatoznom stanju bilo oko četiri posto. Najopasniji dani su subota i nedjelja i oko 66 posto svih primljenih u bolnicu biva dopremljeno u tim danima. Kod muške djece je u pravilu riječ o većoj koncentraciji alkohola u organizmu. Na svu sreću, još nikada nismo imali smrtni slučaj vezan uz alkoholiziranost djece. Duljina njihova liječenja je od jednog do dva dana, a u ekstremnim situacijama i duže - kazuje dr. Pavlov.

Od velike količine alkohola može doći do zastoja disanja, hiportemije, gušenja zbog povraćanja...

- Zbog pijanstva, u organizmu pada i razina kalija pa može doći do zastoja srca. Mladi najčešće piju vodku, stock i ta pića miješaju sa sokovima, a nerijetko ih piju i nepomiješana. Trideset godina se bavim pedijatrijom i mislim da je ovaj problem sada puno više prisutan u društvu negoli je to bilo prije. Roditelji svakako trebaju više brinuti o djeci, a manje trčati za novcem.

Ovakvi slučajevi su pokazatelj i alarm čitavom društvu da bi se što više trebalo pozabaviti odgojem mladih. Čim je neko dijete dovedeno kod nas zbog alkoholiziranosti, mi pozovemo roditelje, koji se u najvećem broju slučajeva čude, kako to da je baš njihovo dijete alkoholizirano - zaključuje dr. Pavlov.