Pogledaj još videa...

Iako u Hrvatskoj  već godinama postoji mnoštvo kvalitetnih privatnih medicinskih ustanova, zamah privatnoga zdravstvenog sektora tek se očekuje. Takve procjene, prije svega, temelje se na razvoju i jačanju privatnoga zdravstvenog osiguranja, koje građanima nudi brz i jednostavan put do širokog raspona dijagnostičkih i terapeutskih usluga u privatnim ordinacijama, poliklinikama i bolnicama, čemu treba dodati i činjenicu da je ulazak na to tržište najavio i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, objavivši pravilnik o dodatnom osiguranju, koje bi građanima trebalo jamčiti viši standard zdravstvenih usluga, a koje će HZZO, osim s ustanovama u javnom sektoru, moći ugovarati i s privatnim ustanovama.

Privatni zdravstveni sektor u Hrvatskoj za sada, prema procjenama, pokriva oko pet posto prihoda u zdravstvu, uz tendenciju daljnjeg i to značajnog rasta. – Idealan omjer javnog i privatnog trebao bi biti 70 prema 30 posto i nema sumnje da će privatno zdravstvo jačati. Situacija za privatnike u zdravstvu nikada nije bila bolja, tj. u tom sektoru nikada nije bilo lakše poslovati. Ekonomska je kriza i država ne može osigurati razvoj državnog zdravstva, ne može pratiti razvoj tržišta, nego se trudi zadržati ono što ima.

Također, u zadnjih 20 godina ljudi su se naviknuli da puno toga moraju plaćati i sve više investiraju u svoje zdravlje pa, čak, i onda kada bi tu uslugu mogli dobiti i u državnim bolnicama. Dio građana, razumljivo, neće moći plaćati usluge privatnog sektora, no i za njih je jačanje tog dijela zdravstva dobro jer će se na taj način osloboditi državne ustanove i skratiti liste čekanja – ističe prof. dr. Nikica Gabrić, ravnatelj Specijalne bolnice za oftalmologiju “Svjetlost”. “Svjetlost” je, dodaje, u 2010. godini ostvarila prihod od 32,5 milijuna kuna, a dobit je, kaže dr. Gabrić, deset posto tog iznosa, dakle oko tri milijuna kuna.

Dr. Gabrić napominje i kako u “Svjetlosti” samo 0,5 posto pacijenata dolazi preko privatnog zdravstvenog osiguranja s kojima bolnica ima sklopljen ugovor, a preostalih 99,5 posto pacijenata usluge plaća iz džepa. – Posla ima za sve. Ne kažem da će se u privatnom zdravstvu osoba obogatiti, ali će imati pristojne prihode i moći će živjeti i bolje nego od plaće u državnoj bolnici – ističe dr. Gabrić.

Posljednji dostupni podaci o omjerima državnog i privatnog zdravstva te razlozima odlaska u privatnike su iz istraživanja agencije GfK Hrvatska i dr. Tereze Šarić, osnivačice tvrtke Promeritus savjetovanje iz Zagreba (koja pruža uslugu osiguranja drugog liječničkog mišljenja), a koji pokazuju kako je 2008. godine privatni sektor ostvario četiri posto prihoda u zdravstvu, odnosno oko 880 milijuna kuna, dok je javni zdravstveni sektor od osnovnog i dopunskog osiguranja istodobno uprihodio 17,5 milijardi kuna.

Ako raščlanimo privatne prihode vidljivo je kako su veći dio novca, odnosno 610 milijuna kuna građani ostavili u ordinacijama i poliklinikama, dok su 271 milijun uplatili u police privatnog zdravstvenog osiguranja. Broj korisnika privatnog zdravstva u toj je godini premašio milijun, odnosno prema istraživanjima GfK i dr. Šarić 924 tisuće građana je tijekom godine posjetilo privatnike, a svaki je u prosjeku na zdravstvene usluge, izvan državnih ordinacija, potrošio oko 660 kuna. Također, oko 87 tisuća građana u toj je godini uplatilo privatno dodatno zdravstveno osiguranje, a svaki je u prosjeku za policu izdvojio 3000 kuna.

Koji su razlozi sve većeg korištenja privatnih ordinacija i privatnog osiguranja? Odgovor je u pravilu nezadovoljstvo javnim sektorom – istraživanje GfK pokazalo je kako se 58 posto građana odlučilo za privatnog liječnika zbog brže, a njih 46 posto zbog kvalitetnije usluge. Pri tome se, primjerice, svaki treći ispitanik žalio kako kod državnog liječnika u pravilu gubi više od tri sata na čekanje, što je preveliki “luksuz”, a 43 posto građana potvrdilo je spremnost da kvalitetnu uslugu dodatno i plati. Najnezadovoljniji javnim zdravstvom, prema istraživanju, su stanovnici Dalmacije, gdje je otprilike dvije trećine ispitanika barem jednom posjetilo privatnog liječnika, dok je u Slavoniji to učinila trećina stanovnika, a u državi 45 posto građana.

Prva na ljestvici privatnih ustanova u državi, prema ostvarenom prihodu i najvećim porastom prihoda, Poliklinika je “Medikol”, čije usluge većinom pokrivaju police dobrovoljnog privatnog zdravstvenog osiguranja, a ujedno ima i sklopljen ugovor s HZZO–om. Objašnjavajući strategiju koja ih je uzdignula na vrh Ivan Rajković, predsjednik Uprave “Medikol grupe”, ističe kako im je cilj od samog početka bila izvrsnost, što obuhvaća ulaganje u edukaciju osoblja, praćenje najnovijih znanstveno-tehnoloških dostignuća, te ulaganje u visokosofisticiranu tehnologiju.

Njegovo je mišljenje kako bi bilo poželjno da privatni zdravstveni sektor pokriva najmanje 50 posto usluga u državi. – Takav rast donio bi značajne uštede hrvatskom zdravstvu i stoga bi u tom pravcu trebalo usmjeravati budućnost privatnog zdravstvenog sektora – kaže Rajković. Rast privatnog zdravstva podrazumijeva, naravno, i porast broja zaposlenih liječnika, koji se u desetogodišnjem razdoblju u tom sektoru utrostručio. Među onima koji su iz javnog zdravstva prešli u privatno je dr. Darijo Radović, specijalist nuklearne medicine, koji će uskoro obilježiti tri godine rada u Poklinici “Medikol” u Splitu.– Iako sam i u KBC-u Split imao dobar položaj, odlučio sam se za “Medikol”, i to ponajprije jer je Poliklinika uvela novu tehnologiju PET CT, što mi je predstavljalo stručni izazov. Privatni sektor se brže prilagođava tržištu, dok je bolnica glomazniji i tromiji mehanizam. Bitni su i materijalni uvjeti – priznaje dr. Radović. I njegovo je mišljenje kako privatni medicinski sektor može samo jačati, što je, kako ističe, dobro i za pacijente jer se povećava konkurencija, a time i kvaliteta usluga. S iskustvom rada u oba sektora, dr. Radović ukazuje i kako je u privatnim ustanovama još uvijek bolji odnos prema pacijentima.

slobodnadalmacija.hr