Pogledaj još videa...

Poslodavci traže od premijerke Jadranke Kosor niz zahtjeva, a sindikati traže da se Vlada ne svrstava ni na jednu stranu. Najškakljiviji je dio o ukidanju plaćene pauze za topli obrok. Od ostalih važnijih zahtjeva izdvaja se i prijedlog HUP-a da se tijekom otkaznog roka radnicima zabrani odlazak na bolovanje jer se time izbjegava prekid radnog odnosa.

Premijerka Jadranka Kosor najavila je da kreće u nove izmjene Zakona o radu, kako bi poduzetnicima olakšala otvaranje radnih mjesta. Već sama ta najava sugerira da bi država mogla uvažiti neke od dugogodišnjih zahtjeva poslodavaca, no Ana Knežević, predsjednica SSSH, kaže da su sindikati izričito tražili da se Vlada ne smije svrstavati ni na jednu stranu. HUP je već prije dostavio niz zahtjeva za intervencije u ’radnički ustav’, a najškakljiviji je ukidanje plaćene pauze za topli obrok. HUP smatra da radni tjedan u Hrvatskoj nije 40 već 37,5 sati zbog plaćene polusatne pauze, koju bi maknuli iz zakona. Od ostalih važnijih zahtjeva izdvaja se i prijedlog HUP-a da se tijekom otkaznog roka radnicima zabrani odlazak na bolovanje jer se time izbjegava prekid radnog odnosa.

Ne bježe od razgovora

– Poslodavci su naveli 17 razloga zbog kojih radnicima ne mogu dati otkaz te traže da se oni promijene. Dosad smo se sastali dva puta i iznijeli međusobne prijedloge za promjene – navodi Ana Knežević, koja kaže da sindikati ne bježe od razgovora o pauzi, ali uz uvjet da se otvori pitanje trajanja radnog tjedna. Sindikati uzvraćaju HUP-u da neplaćenu pauzu imaju države u kojima je radni tjedan bitno kraći od hrvatskoga.

Poslodavci predlažu da se iznos otpremnina i duljina otkaznog roka uklone iz zakona i reguliraju kolektivnim ugovorima, što zapravo znači da bi velik dio privatnog sektora bio oslobođen obveze plaćanja otpremnina i davanja otkaznog roka. Ako bi se ta prava zadržala u zakonu, prijedlog je da se pravo na otpremninu stječe nakon četiri godine uzastopnog rada kod poslodavca, a ne nakon dvije kao sada. Jedna je od spornih tema i pitanje rada na određeno vrijeme, koja je osobito važna za sindikate. Njihov je prijedlog da se rad na određeno ograniči na jednu, odnosno najviše dvije godine te da se za to vrijeme radniku mogu dati samo dva ugovora.

’Psihički oboljeli’

Sada je rad na određeno ograničen na tri godine, no Ana Knežević veli da je problem to što tvrtke produljuju ugovore mjesec po mjesec, pa radnici nemaju ni minimum sigurnosti.

– Ljudi psihički obolijevaju zbog toga – kaže sindikalistica.

Inače, 8 od 10 novozaposlenih radnika dobiva ugovor na određeno, a poslodavci tvrde da se to događa zbog toga što im je zakon vezao ruke i unio niz ograda kad su u pitanju otkazi stalno zaposlenim radnicima. Ako bi dobili mogućnost fleksibilnijeg otpuštanja, tvrtke bi se lakše odlučile i na zapošljavanje radnika. Inače, predsjednica Vlade rado bi sa sindikatima i poslodavcima postigla socijalni pakt te je zasad bliže paktu s HUP-om. U Uredu za socijalno partnerstvo doznajemo da bi idući sastanak o promjeni Zakona o radu trebao biti u travnju, kada će obje strane iznijeti svoje inicijative i prijedloge.

ZAHTJEVI POSLODAVACA I SINDIKATA VLADI:

1. HUP traži isključivanje pauze za topli obrok iz radnog vremena

2. Poslodavci traže da se ukine mogućnost bolovanja na otkaznom roku

3. pravo na isplatu otpremnine vezati uz najmanje 4 godine staža

4. sindikati bi rad na određeno ograničili na jednu, odnosno dvije godine

5. sindikati bi pravo na štrajk zbog neisplate plaća odmah kad se prekrši ugovoreni rok