Pogledaj još videa...

Apsurdno je da oni koji plaću primaju iz proračuna zarađuju više od onih koji pune proračun. Plaće njemačkih industrijskih radnika diktiraju plaće u cijeloj Njemačkoj.

I kod nas je nekada bilo tako. Plaće tokara, zidara i bravara bile su veće od zarade činovnika u općini i kretale su se na razini plaća profesora u školi. To je normalno, ali se kod nas sve izokrenulo u posljednjih 20 godina. Radnici u industriji, koja je uglavnom privatizirana, dobivaju manje plaće od zaposlenih kod državnih poslodavaca.

Tako nam je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), komentirao podatak da je lanjska prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u državnom vlasništvu bila čak 41 posto veća od one koju su isplaćivali privatnici. Novosel naglašava da nije za rezanje plaća, nego ukazuje na to da je naš najveći problem što nam je industrija jako nisko pala zbog dugogodišnje nebrige. 

Sigurno mjesto

Prema podacima Financijske agencije (Fina) koja je analizirala lanjsko poslovanje 96.758 poduzetnika kod kojih radi 859.808 ljudi, radnici u privatnom sektoru prosječno su primali 4269 kuna neto plaće, 1773 kune manje od prosječne bušte od 6042 kune koju su primali zaposlenici državnih poslodavaca – javnih, komunalnih i poduzeća koja nisu prošla pretvorbu ili je ona u tijeku. Ili slikovitije opisano, uz dnevnu potrošnju od 200 kuna, zaposlenik državnog poslodavca prosječnom se buštom može pokriti svih 30 dana u mjesecu.

No, kad bi radnik u privatnom sektoru trošio 200 kuna na dan, novca bi mu dostajalo samo za 21 dan. Ekonomski analitičar Velimir Šonje kaže da raspon prosječnih plaća, kao i činjenica da u javnom sektoru gotovo da i nije bilo otpuštanja, dok je privatni sektor u krizi izgubio više od 100.000 radnih mjesta, govore o dramatičnoj hrvatskoj stvarnosti: - Drama je u tome da je ova kriza zapravo označila kraj jednog procesa koji je trajao najmanje deset godina i koji se dobrim dijelom mogao predvidjeti.

Bujanje činovnika

Zaustavljanje restrukturiranja i privatizacije, usmjeravanje na rast državne potrošnje, bujanje administracije i poslovanja javnih poduzeća, državne investicije u infrastrukturu, prateća korupcija, rast poreznog opterećenja uz nepromijenjenu ili čak sve slabiju kvalitetu javnih usluga, doveli su do toga da je šire definirani javni sektor definitivno ugušio privatni i neutralizirao njegovu sposobnost ulaganja, rasta i razvoja
– ističe Šonje.

Da smo na “grčkom putu”, putu prema bankrotu, vjeruje Hrvoje Marušić, predsjednik Izvršnog odbora splitske podružnice Hrvatske udruge poslodavaca, koji kaže da su plaće kod državnih poslodavaca veće od onih u privatnom sektoru, zahvaljujući agresivnim sindikatima i populističkim potezima Vlade.

- Plaću treba zaraditi. One su pokazatelj poslovanja i rada neke firme. A plaće u javnom sektoru nisu zarađene, nego dobivene. Naši ljudi troše više nego što zarađuju, naš državni aparat nije samo skup, nego je i neučinkovit. Vlada ne uči na primjerima drugih, ne uči od Grčke koja je u problemima i sada mora prodavati otoke. Plaća radnika na grčkoj željeznici bila je 5000 eura, a to jednostavno ne može biti tako, ne može se isplaćivati nezarađeno – navodi Marušić.

slobodnadalmacija.hr