Pogledaj još videa...

Prijedlog ukidanja školarina na svim razinama fakultetskog obrazovanja, umjesto kojih bi se za sve studente uvele upisnine u najvišem iznosu od 60 posto prosječne neto plaće ili trenutačno 3200 kuna, izazvala je pravu buru na fakultetima u zemlji.

Na najvećem, Zagrebačkom sveučilištu, gdje godinama funkcionira takozvani linearni model ili plaćanje sukladno uspjehu, školarine se penju i do 51.100 kuna, kao na integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju medicine na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu, ili do 28.000 kuna, kao na preddiplomskom studiju poslovne ekonomije na engleskom jeziku na Ekonomskom fakultetu.

- To je lagano demagoški potez, bez jasne koncepcije o tome tko će biti oslobođen plaćanja i bez analize kako će se ta novost odraziti na postojeće financije sveučilišta - kaže o novoj mjeri dekan zagrebačkoga Pravnog fakulteta prof. dr. Željko Potočnjak.

Na njegovu fakultetu školarine, čiji je najviši iznos 7800 kuna, čine čak 55 posto prihoda. Iako se na to obvezala, država još nije uplatila novac za prvu godinu preddiplomskih te diplomske studije, zbog čega su prihodi na tom fakultetu u odnosu na prošlu godinu smanjeni za pet milijuna kuna.

- Država Zagrebačkom sveučilištu trenutačno duguje stotinu milijuna kuna na ime potraživanja od 2000. godine do danas. Ne znam odakle onda novac za nove mjere - upozorava on.

Ukidanje školarina, smatra, uništit će kvalitetu obrazovanja, a nastavnike otjerati na sigurnije privatne fakultete.

Dekan uvijek popularnog Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Damir Boras nije želio detaljnije komentirati ukidanje školarina jer, kaže, nije dovoljno upoznat s prijedlogom. No, upozorava na druge novopredložene mjere, primjerice one koje bi mogle dovesti do ukidanja pravne osobnosti fakulteta.

- Posljedica toga mogla bi biti raspad Zagrebačkog sveučilišta. To teoretski znači da bi se Filozofski mogao izdvojiti kao zasebno sveučilište - ističe on.

Situaciju smiruje dekan Fakulteta političkih znanosti prof. dr. Vlatko Cvrtila, koji je sudjelovao u izradi prijedloga. Prema njegovim riječima, ukidanjem školarina želi se uvesti reda u financiranje na sveučilištu, kako bi ono bilo transparentnije i primjerenije našim ekonomskim uvjetima.

- Otpora će biti, ali treba znati da upisnine znače stabilan i siguran novac, zbog čega će neki fakulteti zarađivati više nego dosad - kaže Cvrtila.

Prema nekim izračunima, ta bi zarada na razini Zagrebačkog sveučilišta mogla biti veća i do pet milijuna kuna. Cvrtila objašnjava da će se po novome modelu za svakog studenta plaćati 3200 kuna. Koliko će u tom trošku sudjelovati država, a koliko student, te koje će kategorije studenata biti potpuno oslobođene upisnine, utvrđivat će se posebnim pravilnikom o studentskom standardu.

Bivši ministar znanosti prof. dr. Gvozden Flego nema lijepih riječi za najavljene novitete. Dapače.

- Ne mogu rekonstruirati namjeru zakonodavca, no smatram da nikakvo obrazloženje neće moći objasniti kontradikcije koje ovi prijedlozi zakona donose. S jedne strane, država se preko sveučilišnih vijeća upleće u rad i narušava autonomiju sveučilišta, a s druge strane, odriče se visokog školstva kao javnog dobra, to više što uopće nije propisano tko će imati pravo na besplatno studiranje, pa proizlazi kako će svi morati plaćati upisninu od 3200 kuna. Prema tome, proizlazi da će na studij moći ići samo oni koji imaju taj novac - ističe Flego.

Napominje da su do sada fakulteti od školarina godišnje uprihodili oko 250 milijuna kuna, a da će se upisninama uprihoditi i više, ali boji se da će tu razliku morati platiti studenti, odnosno njihovi roditelji.

Flego nije impresioniran ni najavom uvođenja slovnih ocjena, a upozorava i da su prijedlozi u potpunoj suprotnosti s novom generacijom akademskih sloboda, kojima bismo trebali težiti.

- Radi se o rješenjima koje je Ustavni sud već poništio koncem devedesetih godina, a osobito je problematično to što će više od polovine članova sveučilišnog vijeća imenovati Vlada, te što se na isti način tretira najmanje i najveće sveučilište - kaže Flego.

Dan nakon što su mediji prenijeli “nove Fuchsove prijedloge” zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, koji bi trebali zamijeniti važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine, brojni predstavnici akademske zajednice u Splitu ostali su u šoku.

Međutim, ni najavljena revolucija u visokom školstvu nije ih potaknula da iskoče iz letargije, pa su i studenti, ali i profesori koje smo zamolili za komentar ostali poslovično “akademski zakopčani” kad su u pitanju istupi za medije. Ili su molili da s njima kontaktiramo za nekoliko dana, ili su se pravdali zauzetošću, ili su željeli biti anonimni, ili se jednostavno nisu javljali na naše pozive.

No, bilo je i iznimki, poput prof. dr. Borisa Buklijaša, dekana splitskog Pravnog fakulteta, koji je istaknuo da je riječ o vrlo nemuštim prijedlozima zakona koji su sročeni na način da se izazove kaos u sustavu!

- Pravni fakultet u Splitu u cijelosti odbacuje ove prijedloge zakona, a vrlo brzo ćemo, jer je i rok za javnu raspravu iznimno kratak, napraviti i njihovu detaljnu analizu. Navedene promjene doimaju se vrlo revolucionarnima, prijedlozi su ishitreni, neustavni, suprotni hrvatskoj tradiciji i neprovedivi - ističe prof. dr. Buklijaš, uz opasku da je, u najmanju ruku, nužna dulja javna rasprava kako bi se došlo do kvalitetnijih rješenja.

Prođe li ovaj zakon, dekan Pravnog fakulteta u Splitu drži da će on ugroziti autonomiju sveučilišta i ukinuti pravne osobnosti, na što, kaže, nitko nema pravo.



slobodnadalmacija.hr