Ulaz za korisnike

Unesite reklamaciju

Pretrazi!

Reklamacije.net video

Zanimljive činjenice o brandovima

Ne prijavljujte korupciju!

Jučer je u Europskom domu u Zagrebu predstavljena Analiza učinaka provedbe Strategije suzbijanja korupcije (2008.) godina i Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije (revidirana strategija) iz 2010. Fokus rasprave i istraživanja bila je pozicija prijavitelja korupcije odnosno onih koji o korupciji javno govore.

U raspravi povodom predstavljanja rezultata analize sudjelovali su gospodin Željko Jovanović, predsjednik Vijeća za praćenje provedbe antikorupcijskog programa, gđa. Nataša Đurović zamjenica ravnatelja USKOK-a, g. Željko Popović, predsjednik Nezavisnog sindikata carinika, g. Mijat Stanić, predsjednik Nezaivsnog cestarskog sinidkata, g. Domagoj Margetić, nezavisni novinar portala www.necenzurirano.com , g. Robert Matijević, bivši pomoćnik ravnatelja Carine i šef Službe za suzbijanje krijumčarenja Carine RH, uz njih na predstavljanju rezultata nazočni su bili g. Rajko Kneklin, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, predstavnica Ureda za ljudska prava Vlade RH, gđa. Željka Burić, predstavnica Veleposlanstva Finske, gđa. Tihana Biuk, predstavnica Veleposlanstva Švedske, gđa. Amra Smailagić, predstavnica Veleposlanstva Norveške, gđa. Vilde Langemyer, predstavnik Veleposlanstva Nizozemske, g. Wouter Simonis, predstavnica Europske Komisije, gđa. Vanja Pavičić te više desetaka građanki i građana.

Predstavljanje rezultata analize otvorio je gospodin Denis Latin, novinar HTV-a. U svom izlaganju, g. Latin je dao pregled događaja vezanih uz Latinicu od 2005. godine na ovamo. Podsjetio je da su problemi s emitiranjem Latinice započeli 2005. godine i kulminirali izjavom bivše glavne urednice informativnog programa, gđe. Hloverke Novak Srzić koja je izjavila da Latinicu treba ukinuti, te odlukama Hloverke Novak Srzić i bivšeg ravnatelja HRT-a g. Vanje Sutlića, da se Latinica ukine uz obrazloženje da se Denis Latin kandidirao za predsjednika Republike, a što kao što je opće poznato u stvari nije bila istina. Nakon smjene Hloverke Novak Srzić i Vanje Sutlića, novi v.d. glavnog urednika Informativnog programa Renato Kunić je pred Latina postavio zahtjev da Latinica ide uživo ili da je neće biti na programu, odnosno novo vodstvo HRT-a se unutar kuće postavilo na način da „neće zadirati u odluke prethodnog vodstva“. Iz kronologije događaja vezanih uz različite zabrane emitiranja Latinice vidljivo je da su se od 2005. na ovamo mijenjali samo razlozi zabrane emitiranja, dok je rezultat ostajao isti, Latinice na malim ekranima nema.

Nakon Denisa Latina, rezultate analize učinka provedbe Antikorupcijskih politika u RH koje je radila udruga Partnerstvo za društveni razvoj predstavio je Munir Podumljak, predsjednik udruge Partnerstvo za društveni razvoj. Iz analize je vidljivo da antikorupcijske politike još uvijek nisu dostigle željenu razinu. U područjima zapriječavanja sukoba interesa, prava na pristup informacijama, političkog integriteta, te funkcioniranja javnih poduzeća (poput Hrvatske pošte, HAC-a, Zagrebačkog Holdinga te drugih) javne politike su daleko od željenog standarda te u biti ne odgovaraju stvarnom stanju korupcije, odnosno manifestaciji korupcije u konkretnim predmetima. Stoga je izražena zabrinutost da se provedbom usvojenih antikorupcijskih politka, stanje korupcije u RH neće bitnije promijeniti. Zaštita onih koji o korupciji progovaraju odnosno onih koji korupciju prijavljuju

Analiza se posebno osvrnula na činjenicu da je u revidiranom akcijskom planu iz 2010. godine „nestala“ kategorija zaštite onih koji u dobroj vjeri prijavljuju korupciju, a koja mjera je bila sadržana u Strategiji iz 2008. godine. Naime, još 2008. godine pri donošenju antikorupcijske Strategije u RH utvrđeno je da je slaba zaštita prijavitelja korupcije, te da u postojećem pravnom okviru kao i zbog stanja u društvu, prijavitelji često stradavaju. Unatoč navedenom Vlada RH je donošenjem revidiranog plana „izbacila“ navedenu kategoriju iz plana, vjerojatno kao nepotrebnu ili neprimjerenu trenutku.

Prema podacima udruge Partnerstvo za društveni razvoj, prikupljenim putem Projekta praćenja i dokumentiranja slučajeva korupcije, stanje u obradi kompleksnih predmeta korupcije je zabrinjavajuće. Naime, od 355 ukupno zaprimljenih predmeta u udruzi Partnerstvo za društveni razvoj (aktivni predmeti od 2006. do 2010.), 46 je predmeta kompleksne korupcije, odnosno korupcije u kojoj se sumnjiči tri ili više osoba, uglavnom visokopozicioniranih ili dvije ili više različitih državnih institucija.

U 46 predmeta ukupno je 53 prijavitelja. Od 53 prijavitelja nakon prijavljivanja korupcije stradalo je, odnosno bilo izloženo represiji svih 53 prijavitelja. U 36 slučajeva na prijavitelje je vršen administrativni pritisak (putem različitih inspekcijskih nadzora i administrativnih zahtjeva), u 29 slučajeva je prema prijaviteljima vršen pritisak na radnom mjestu, u istom broju (29) slučajeva je protiv prijavitelja nakon prijavljivanja vođena medijska kampanja, u 26 slučajeva se prijaviteljima prijetilo, u 15 slučjeva protiv prijavitelja je pokrenut kazneni progon bez osnova (utvrđeno oslobađajućim presudama), a u 6 slučajeva se prijavitelje koristeći institut suda podvrgavalo psihijatrijskom vještačenju (u svih 6 slučajeva su prijavitelji ocijenjeni kao poslovno i raspravno sposobni).

Prema statistici udruge u predmetima koje je udruga upućivala na nadležno postupanje nadležnim tijelima u 50% predmeta upućenih MUP-u RH je dovršena obrada (13 od 25), a samo u jednom slučaju prijavitelji su zadovoljni postupanjem MUP-a, 17% predmeta je dovršeno po prijavama od strane Državnog odvjetništva (5 od 28), a jedan je prijavitelj zadovoljan rezultatom, u 10% predmeta (2 od 19) donesena je odluka u USKOK-u po prijavama kompleksne korupcije, a niti jedan od prijavitelja nije zadovoljan napravljenim.

Kao posebno osjetljivi predmeti detektirani su predmeti vezani uz Grad Zagreb, visoko pozicionirane dužnosnike MUP-a i DORH-a, te prijave vezane uz pripadnike moćnih političko-financijskih lobija, odnosno prijava vezanih uz organizirani kriminal.

Zaključak skupa:

Obzirom da su predsjednica Vlade RH i predsjednik Republike pozvali građanke i građane da se ohrabre i prijavljuju korupciju, budući je na snazi „nulta tolerancija na korupciju“, zabrinjavajući je trend stradavanja prijavitelja kompleksne, odnosno visoke korupcije. Većina prijavitelja je stradala na dva i više načina te je bila izložena administrativnom progonu i medijskom linču odnosno teškoćama u poslovanju. Najviši dužnosnici Republike Hrvatske dužni su preuzeti odgovornost za svoje javne izjave i osigurati uvjete zaštite prijavitelja korupcije, kao i prostor za javnu raspravu o korupciji, obzirom da su svi koji upozoravaju na teško i zabrinjavajuće stanje u društvu ili stradali ili im je onemogućen javni govor. Dok se stradalima koji su prijavljivali korupciju odnosno upozoravali na istu (poput Denisa Latina) ne osigura poštivanje njihovih temeljnih prava i zakonitost postupanja spram njih, odnosno otklanjanje nepravdi koje su im nanesene, niti jedna javna politika ne može dobiti prolaznu ocjenu.

0 komentara
Dodaj komentar

Komentare mogu pisati samo registrirani korisnici.

Ukoliko nemate korisnički račun, registrirajte se (Registracija).

Najbolja banka u Hrvatskoj je?

  • PBZ
  • ZABA
  • RBA
  • Erste
  • Splitska banka
  • HYPO
  • Volksbank
  • Slavonska banka
  • Hrvatska poštanska banka
  • Niti jedna
Pošalji

Nasumične reklamacije

Još nasumičnih reklamacija >>