Ulaz za korisnike

Unesite reklamaciju

Pretrazi!

Reklamacije.net video

Zanimljive činjenice o brandovima

Najavljena poskupljenja plina i struje služe samo za punjenje proračuna

Cijena goriva na benzinskim crpkama nerealno je visoka, a punjenje državnoga proračuna jedini je razlog zbog kojega za litru eurosupera 95 plaćamo jedanaest kuna. Rečenica je to koju će vam, slobodno izvolite napraviti anketu, izgovoriti svaki vozač. Gnjevan i nemoćan.


No, kad vam isto ponovi jedan od najvećih hrvatskih stručnjaka iz područja energetike, čovjek koji je do sada objavio više od 170 znanstvenih i stručnih radova među kojima znatan broj i onih naftne tematike, onda se situacija iz temelja mijenja. Njemu, naime, nitko ne može prigovoriti da je laik koji ne shvaća što se zbiva s energentima, niti ga može uvjeriti da je nevježa kojemu nema druge nego slijepo vjerovati svemu što političari govore.


Najlakše je uzeti od građana


S referencijama i iskustvom dr. sc. Branimira Molaka, djelatnici Ministarstva gospodarstva teško se mogu mjeriti. Pa makar i da ih sve zajedno stavimo na istu stranu vage. No, to - po starom, dobrom hrvatskom običaju - uopće ne znači da riječi ovoga stručnjaka dopiru do njihovih ušiju. Oni rade po svome, deru kožu građanima i hvale se kako - evo, samo što nisu - zemlju izveli iz krize.


- Državi treba novca, a najlakše ga je uzeti od stanovnika - malih ljudi. A kako ne bi nedostajalo novca, kada su skoro sve ono što je u energetici (i ne samo njoj) vrijedilo i bilo profitabilno praktički poklonili strancima jer, nemojmo zaboraviti, ta je rasprodaja, koja se zbiva od osamostaljenja Hrvatske, bila početak mnogo toga lošeg što se u ovoj zemlji događa - počinje dr. Molak razgovor za “Slobodnu Dalmaciju” nimalo se ne trudeći birati riječi. Cijene naftnih derivata i plina u nesrazmjeru su s logikom. A priča o usklađivanju sa svjetskim tržištem, tvrdi dr. Molak, priča je za malu djecu. Dakle, bajka. Izmišljotina. Razlika je tek što ova priča ne jamči miran san.


- Političari nas konstantno uvjeravaju kako energenti u Hrvatskoj moraju poskupjeti jer su poskupjeli i u svijetu. I onda se to kod nas uzima zdravo za gotovo. A lako je provjerljivo da to nije istina jer cijene nafte i plina na svjetskom tržištu u razdoblju godine dana prije početka učestalih poskupljenja naftnih derivata (20. veljače 2012.) nisu rasle, nego im je bio trend pada - objašnjava dr. Molak.


Dodaje kako su stalna poskupljenja naftnih derivata i drugih energenata u Hrvatskoj rezultat rasprodaje, bolje reći poklanjanja energetskih resursa i drugih visoko profitnih djelatnosti, pri čemu posebno ističe prodaju u bescjenje četvrtine INA-e Mađarima (‘za 255 milijuna USD prodali su ono što je tada vrijedilo najmanje 2,5 milijarde USD’), štetan ugovor s Italijom o eksploataciji jadranskog plina i opraštanje obveze Slovenije da uloži u gradnju elektrane u Hrvatskoj, otpisivanje pet godina neisporučivanja električne energije iz NE ‘Krško’, te preuzimanje brige o RAO iz NE ‘Krško’ što nije bila obveza Hrvatske.


Potpredsjednik Vlade Radimir Čačić ponovno je najavio nužnost poskupljenja plina i električne energije, no dr. Molak tvrdi kako je to samo izgovor jer osnovni energenti iz kojih HEP proizvodi struju, a to su hidroenergija i fosilna goriva, u svijetu nisu poskupjeli! - U nas do poskupljenja dolazi samo onda kad onima koji određuju cijenu struje pomanjka novca, a to se očito sada događa - uvjeren je dr. Molak.


Političari i biznisi


Određivanje cijena naftnih derivata, rezolutan je naš sugovornik, u Hrvatskoj je potpuno besmisleno. U svijetu cijenu naftnih derivata određuje cijena osnovne sirovine - nafte, trošak njezine prerade i distribucije derivata, te davanja državi. Kod nas, međutim, u Pravilniku o utvrđivanju cijena naftnih derivata nema spomena o cijeni nafte, niti troškovima njezine prerade, što ostavlja širok prostor za manipulaciju.


- Pravilnik je nastao za vrijeme jednog ministra gospodarstva koji je nakon okončanja funkcije postao trgovac naftnim derivatima, pa se hvalio kako je kakvoća njegova uvezenog goriva bolja od Inina. Vjerujem da vam to dovoljno govori o čudesnoj formuli prema kojoj se u Hrvatskoj određuje cijena goriva - veli dr. Molak. Struka je, ističe, sasvim zanemarena. Dok brojni političari vrijeme provedeno u vrhu izvršne vlasti koriste samo kao pripremu terena za vlastito poduzetništvo, istinskim znalcima je praktično onemogućeno djelovanje.


- Kad dojučerašnji vladajući postanu oporba, onda tobože žestoko napadaju novu vlast da ništa ne rješava od onoga što su i sami trebali riješiti dok su bili na vlasti. To je najobičniji igrokaz za narod kojemu je jedini cilj ništa ne promijeniti jer bi tako bili ugroženi osobni interesi onih koji u toj farsi sudjeluju - zaključuje dr. Molak.


Tko je Branimir Molak


Dr. sc. Branimir Molak diplomirao je 1967. eksperimentalnu fiziku (nuklearni smjer) na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, da bi tri godine kasnije na istoj ustanovi obranio magistarski rad iz područja nuklearne i atomske fizike. Doktorirao je 1977. na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu (naftno rudarstvo – ležišta plina).


Radio je u Institutu ‘Ruđer Bošković’, INA Naftaplinu, bio je i RH inspektor za sigurnost Nuklearne elektrane ‘Krško’, 1990. godinu proveo je u arapskome svijetu radeći na proizvodnji nafte, surađuje s brojnim međunarodnim energetskim institutima, a posljednjih desetljeća posebno se bavi rizicama i upravljanjem u krizama ili izvanrednim stanjima te je bio osnivač i prvi predsjednik Hrvatskog društva za prosudbu rizika. Nedavno je sa suradnicima osnovao Institut za osmišljavanje razvitka Hrvatske. Nije član niti jedne političke stranke.


HEP godišnje gubi milijarde kuna


- Umjesto da smišljaju kako će opravdati povećanje cijene električne energije, u HEP-u bi morali brinuti o zastrašujućim količinama električne energije koja se izgubi u njezinu dovođenju od elektrana do potrošača (i samopotrošnji u elektranama). Ti gubici su 2,5 do 3 milijarde kilovat sati godišnje. Za usporedbu, sva kućanstva u Hrvatskoj potroše oko 6,5 milijardi kilovat sati.


Pojedinih godina izgubljeno je više energije nego što je potrošila cijela industrija u Hrvatskoj. U Europi je još prije 25 godina prosjek izgubljene energije u odnosu na energiju predanu potrošačima bio sedam, osam posto, a kod nas je danas veći od 16 posto. To su milijarde kuna koje doslovno svake godine bacamo, a da nitko za to ne mari. A i zašto bi kada će sve to narod, kroz povećanu cijenu električne energije, platiti.


Neisplativi plin


Plinofikacija Dalmacije, za dr. Molaka, projekt je u kojem je potreban oprez. Naime, domaće dokazane rezerve plina kratkog su trajanja - dostatne za jedva još desetak godina, a nije riješena dobava plina iz inozemstva, niti plinovodima niti LNG brodovima. - Potrebe za toplinom u Dalmaciji su za trećinu manje od onih u kontinentalnom dijelu Hrvatske, pa bi uvođenje plina za stanovnike Dalmacije moglo biti nerentabilno.


Uz ograničenost rezervi domaćega plina, i proizvodnja nafte je u smanjivanju s više od tri milijuna prije agresije na Hrvatsku, na oko 0,5 milijuna tona godišnje, što je danas dostatno samo za desetinu potreba Hrvatske za naftom. Za dvadesetak godina trebat ćemo uvoziti oko tri četvrtine svih potrebnih energenata. Pitanje je čime će to Hrvatska, uz sve veći platni deficit uvoza i izvoza, moći platiti.


Nedorasli smo za nuklearnu energiju


Nuklearna energija je tehnološki vrlo složen proces i za uređenu zemlju u kojoj se zna tko što radi i za što odgovara, a i tamo njezino korištenje može izazvati teške probleme. Hrvatska, nažalost, nije takva zemlja. Slično tome su i brodovi za prijevoz ukapljenog metana, kao i terminali za njegovo uplinjavanje, složene tehnologije kojima pojedina zemlja treba biti dorasla. Nažalost, kod nas je doseg onih koji nam prodaju plin uvjeravanje javnosti da je cijena plina za domaćinstva socijalna. A ta ‘socijalna’ cijena čak je 11 do 12 puta viša od troškova proizvodnje plina iz Jadrana. No, očito, to im nije dovoljno, pa plin treba još više poskupjeti.

Komentare mogu pisati samo registrirani korisnici.

Ukoliko nemate korisnički račun, registrirajte se (Registracija).

Najbolja banka u Hrvatskoj je?

  • PBZ
  • ZABA
  • RBA
  • Erste
  • Splitska banka
  • HYPO
  • Volksbank
  • Slavonska banka
  • Hrvatska poštanska banka
  • Niti jedna
Pošalji

Nasumične reklamacije

Još nasumičnih reklamacija >>