Pogledaj još videa...

Mađarska neće podrediti svoje interese nikome, čak ni stranim vjerovnicima, i izabrat će sama vlastiti način za vraćanje dugova. Izjavio je to mađarski premijer Viktor Orban listu “Fejet Megyei Hirlap” i ponovno šokirao ne samo strane vjerovnike nego i burze, kao i Bruxelles, koji ima sve veće nevolje s politikom nove mađarske desničarske vlade.

“Mi smo neovisna zemlja koja hoće surađivati s ostalim europskim državama, ali se nećemo podrediti interesima drugih. Čak ni onda kada je riječ o Međunarodnome monetarnom fondu (MMF)”, dodao je on, populistički podilažeći svojim sunarodnjacima.

Mađarska je krajem 2008. prva bila prisiljena zatražiti interventnu pomoć MMF-a kako bi se spriječio državni bankrot. Tadašnja socijalistička vlada Ferenca Gyurcsanyja obvezala se da će usvojiti i provesti oštre mjere štednje radi konsolidacije javnih financija.

Orban, koji je sa svojom desnom populističkom strankom FIDESZ uvjerljivo pobijedio na izborima u travnju, osvojivši više od dvije trećine mandata u parlamentu, početkom ljeta je prvi put užasnuo burze kada je svojim izjavama izazvao prijevremeno okončanje misije MMF-a.

On je, naime, odbacio zahtjev MMF-a, koji je podržala i Europska unija, da njegova vlada poduzme nove mjere štednje kako bi se iduće godine reducirao deficit ispod tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Mađarska vlada nastoji pokrpati rupu u proračunu uvođenjem novih poreza, prije svega tzv. bankarskog poreza, dok na drugoj strani smanjuje neka porezna opterećenja, na primjer, uvođenje takozvanog ravnog poreza na prihode od 16 posto.

Mađarska već godinu dana nije dobila nikakav kredit od MMF-a, nego otplatu svojih dugova financira uzimanjem novih, dosta skupih, kredita na financijskom tržištu. Mađarska ima javni dug veći od 80 posto BDP-a, i najzaduženija je od postkomunističkih zemalja u EU-u, zbog čega je zapala u teške probleme i prije izbijanja svjetske financijske i ekonomske krize koja je samo pogoršala uvjete za njihove rješavanje.

Orbanovoj vladi posebno smeta što se drugim zemljama u EU-u koje imaju deficit proračuna iznad tri posto, kojih će i ove godine biti većina, dopušta da deficit reduciraju ispod granice od tri posto tijekom sljedeće dvije-tri godine, dok se od Mađarske traži da to učini već iduće godine.

U Bruxellesu tvrde da je riječ o različitim stvarima jer su druge zemlje zapale u nedopušteni minus u proračunu tek s izbijanjem krize, dok Mađarska to čini svake godine još od 2004. godine.

Šanse Mađarske da dobije iznimku sve su manje poslije izbijanja krize u Grčkoj i najave uvođenja strogih mjera protiv onih koji ne ispunjavaju tzv. Maastrichtske kriterije, prije svega imaju veći deficit BDP-a od tri posto i vanjsku zaduženost države veću od 60 posto BDP-a.

Orban izaziva nezadovoljstvo u Bruxellesu i svojom bezobzirnošću prema susjedima, s kojima nije o tome ni razgovarao, a donio je odmah nove zakone koji Mađarima iz okolnih zemalja nude bez ikakvih uvjeta mađarsko državljanstvo i podgrijavaju frustracije i revanšističke aspiracije.

A nedavno su doneseni i zakoni koji obvezuju medije da donesu odgovor svakoga tko smatra da je o njemu objavljena neka netočna činjenica, i predviđaju osnivanje ureda koji će kontrolirati je li sadržaj medija “uravnotežen” i poštuje li javne interese.

Zanimljivo je da su najotvorenije i najžešće kritike politike Orbana stigle iz SAD-a koji je dosad bio glavni mađarski “zaštitnik” na Zapadu.



slobodnadalmacija.hr