Pogledaj još videa...

Dr. Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju tumači zašto Hrvata ima sve manje i što treba poduzeti da ne bismo izumrli.

Koliko nas točno ima u Hrvatskoj?

- Prema popisu iz 2001. Hrvatska je imala ukupno 4.437.000 stanovnika, ali u tu brojku je ušlo i 226.000 onih koji su živjeli u inozemstvu, tako da nas je u samoj zemlji živjelo 4,2 milijuna. Katastrofa je kad hrvatski političari kažu da u Hrvatskoj ima 4,5 milijuna ljudi: oni vode zemlju, a ne znaju koliko ljudi živi u toj zemlji!

Pad ublažili useljenici

Četiri i pol milijuna nas je u Hrvatskoj živjelo prema popisu iz 1991., prije deset godina nas je bilo 4,2 milijuna, a danas nas je još manje: ovogodišnji popis veli da Hrvatska ukupno ima 4.290.000 stanovnika, ali kad odbijete oko 200.000 onih koji žive u inozemstvu, proizlazi da u Hrvatskoj danas stvarno živi oko 4,1 milijun ljudi.

Hoćemo li na popisu 2021. pasti ispod četiri milijuna?

- Godišnje u Hrvatskoj umre oko 54.000 ljudi, a rodi se oko 44.000 djece. Ako se takvi trendovi nastave, svakih deset godina gubit ćemo oko 100.000 stanovnika. Primjerice, u razdoblju između popisa 1991. i onog iz 2001. zabilježili smo 90.000 umrlih više nego novorođenih. Mislim da će slično pokazati i ovogodišnji popis u odnosu na onaj iz 2001. godine. To znači da Hrvatska od 1991. ima vrlo negativan prirodni prirast. Štetne posljedice tog trenda samo donekle ublažava činjenica da u 2000-ima imamo blago pozitivnu migraciju, inače bi pad broja stanovništva bio još veći.

Kako je s tim migracijama išlo u devedesetima, između popisa iz 1991. i 2001. godine?

- U devedesetima je iz Hrvatske na Zapad otišlo 170-200 tisuća ljudi, od čega oko 150 tisuća Hrvata, dok se pred Olujom iz Hrvatske iselilo 250.000 Srba. U istom razdoblju u Hrvatsku se uselilo 232.000 ljudi, od čega 190.000 iz BiH. Dakle, u tom vremenu se iz Hrvatske iselilo 200.000 ljudi više nego što se u Hrvatsku uselilo. Kad tome pribrojimo da smo u devedesetima imali 90.000 umrlih više nego novorođenih, dobijemo pad od 300.000 stanovnika, sa 4,5 na 4,2 milijuna.

Često se može pročitati kako i zemlje zapadne Europe imaju lošu demografsku sliku i prognozu.

- To nije točno. Sve razvijene europske zemlje, osim Njemačke, Austrije i Švicarske, imaju pozitivne demografske trendove, i to ne računajući imigrante. Razlog je kvalitetna demografska i obiteljska politika koju te zemlje vode.

Ženama treba dati novac

U čemu se ta politika sastoji?

- Jaka populacijska politika se u prvom redu ogleda u odnosu prema zaposlenim ženama, koji je kod naših poslodavaca tragičan. Stopa zaposlenosti žena najveća je upravo u onim razvijenim europskim zemljama koje imaju pozitivne demografske trendove. U tim zemljama puno žena radi pola radnog vremena, ali uz punu plaću, što im subvencionira država.

Kod nas je najveći porast mlade radne snage zabilježen u trgovini, a u razvijenim zemljama, s dobrom demografskom slikom, žene rade uglavnom u obrazovanju i zdravstvu, gdje je moguće kombinirati radno vrijeme, a ne u trgovini i drugim djelatnostima s atipičnim radnim vremenom.

Stvar je vrlo jednostavna: ženama treba dati novac, vrijeme i javne usluge, odnosno jaslice i vrtiće. To je pozitivna diskriminacija zaposlenih žena, i u tim zemljama žene imaju jaku javnu podršku. A ja u našem Saboru nisam vidio puno ljudi koji se bore za prava zaposlenih žena. Zapravo, nisam vidio nikoga.

Pogubno ukidanje općina

Kako će se najavljeno ukidanje brojnih općina odraziti na demografsku sliku?

- U demografskom smislu to bi bilo pogubno. Regionalni ustroj Hrvatske treba osigurati demografski rast. Bi li se Dugopolje ovako razvilo da je ostalo u sastavu Solina? Da je Blato u sastavu Korčule, što bi ostalo od Blata? U šoping centrima ne rade kćeri i žene vlasnika za 2700 kuna.

U šoping centrima ne rade kćeri i žene vlasnika za 2700 kuna

- Koji društveni faktori utječu na naš nizak natalitet?

- Recimo, nagli porast atipičnog radnog vremena. Tu prije svega mislim na velike trgovačke centre koji zapošljavaju mnogo mladih ljudi, a ti zaposlenici u pravilu rade i subotom i nedjeljom. Ljudi kažu: “To je sloboda.” Ali to nije sloboda, jer vikendima tu ne rade žene i kćerke vlasnika tih centara, nego mlade žene, za 2700 kuna. Pored toga, njihov rad vikendom javne usluge ne prate. Vrtići ne rade subotom i nedjeljom. Kako će onda ta mlada žena imati dijete, s takvom plaćom i takvim radnim vremenom?

slobodnadalmacija.hr