Ulaz za korisnike

Unesite reklamaciju

Pretrazi!

Reklamacije.net video

Zanimljive činjenice o brandovima

Hoće li se i u Hrvatskoj uskoro vidjeti neredi poput onih u Grčkoj?

Radnike, barem one koji su još zadržali svoj posao u posvemašnjoj krizi koja je najžešće pogodila njihovu zemlju - Grčku, početak radnog tjedna nemalo je iznenadio. U ponedjeljak ujutro Atena je izgledala kao stratište...Nedjeljna večer na ulice je izmamila oko stotinu tisuća ljudi, prosvjednika koji su odlučili dignuti glas protiv najnovije usvojenih mjera štednje gdje bi Grčka “ušparala” tri milijarde i tristo milijuna eura, ali pod koju cijenu?


Rezat će se plaće i mirovine, te otpuštati radnici u javnom sektoru. To bi moglo omogućiti da se Grčkoj pozajmi sto trideset milijardi eura te da se otpiše oko sto milijardi duga privatnim investitorima. Grčki je parlament drakonske mjere usvojio sa 199 glasova “za” i 74 “protiv”.


To je naravno izazvalo provalu nasilja po ulicama Atene. Iako je broj mirnih prosvjednika naveliko nadmašio one nasilne, ovako burni neredi u Grčkoj se ne pamte već duži niz godina.


Prema izvješću atenske policije, opljačkano je sto pedeset trgovina, a zapaljeno je četrdeset osam zgrada, od čega su posebno na udaru bile banke.


Ozlijeđeno je sto osoba, uključujući i šezdeset osam policajaca, a sto trideset osoba je uhićeno. Najžešće je bilo upravo ispred zgrade Parlamenta. Ljudima je, kako tvrde, “više dosta da ih se smatra ovcama”.


- Ljudi prosvjeduju jer ne vide kraja financijskom patnjama. Sve više i više ljudi u Grčkoj pada u siromaštvo, naročito u Ateni - izvijestio je CNN-ov reporter Thananis Trompoukis - Kao što sam i najavio, nasilje je u ovoj godini počelo eskalirati. Pri tome nisam mislio samo na Grčku gdje se dogodio najnoviji primjer. Slične situacije, po sistemu spojenih posuda, možemo očekivati i u Španjolskoj i u Portugalu - kazao je ugledni zadarski sociolog prof. dr. sc. Zlatko Miliša, redoviti predavač na Zadarskom sveučilištu.


- Postoje četiri scenarija stavljanja određene zemlje u “neokolonijalni položaj”. Prvi je privatizacija njezinih javnih tvrtki, drugi je zaduženje te zemlje, zatim slijedi pretvaranje njezinih građana u dužničke robove uz izazivanje socijalnih nereda, te onda stiže “pružanje pomoći”.


Ne dajmo se zavarati, nešto slično se počelo događati i u Hrvatskoj aktualiziranom pričom oko prodaje Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja. Moramo stoga, pripaziti da se grčki scenarij ne dogodi i kod nas - tvrdi Miliša.


A, da je grčki scenarij uistinu onaj kojeg se trebamo bojati, svjedoči i podatak kako sam rezultat glasovanja ne jamči da će Grčka dobiti svoj​drugi “pojas za spašavanje”. Naime, treba prihvatiti još i dodatne mjere štednje od 325 milijuna eura najkasnije u srijedu do sastanka ministara financija euro-zone.


- Ovakav vandalizam, ovakvo nasilje... neće se tolerirati. Nemamo luksuza za ovakve stvari u ovako kriznim vremenima - kazao je grčki premijer Lucas Papademos na sjednici Kabineta.


S druge strane, reakcije iz unije su pozitivne, masovnim prosvjedima unatoč... Olli Rehn, europski povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja, pozdravio je “izraz odlučnosti koji prevladava u zemlji, da se zatvori krug neodrživih javnih financija.” - Želim podržati grčku vladu u osudi nedopustivog nasilja koji se dogodilo jučer u Ateni. Ti pojedinci ne predstavljaju većinu grčkih građana koji su zaista zabrinuti za budućnost svoje zemlje - kazao je.


Očekuje se da će premijer Lucas Papademos smijeniti veliki broj ministara iz redova političara i travanjskim izborima na njihovo mjesto dovesti tehnokrate. Naravno, nasilnici ne predstavljaju većinu Grka, ali je vrlo moguće da mirni prosvjednici imaju većinsku podršku u Grčkoj.


- Barut je postavljen i fitilj upaljen. Situacija će se teško smiriti - tvrdi Miliša nastavljajući:


- Sada čak i ne treba čekati na nove mjere štednje da bi se val nasilja ponovio, ovoga puta bi on čak mogao biti i još gori, radikalniji...


“Hrvatska je jedina zemlja u kojoj nije bilo naslinih prosvjeda” naglasio je potom Miliša. Istina, to bi trebalo biti za pohvalu, ali to ujedno znači i nešto mnogo zlokobnije...


- Smatram kako već sredinom 2013. godine možemo i kod nas očekivati prosvjede uvelike sličnima onima u Grčkoj. U biti oni će se jednostavno proširiti i do Hrvatske - upozorava Miliša. Po njemu problem treba na vrijeme dijagnosticirati. “Nešto slično Anglea Merkel već radi” tvrdi Miliša, “ali Hrvatska još ne”.


- Nemamo dovoljno odugu demokratsku tradiciju niti dovoljno jake zaštitinčke mehanizme protiv vala prosvjedničkog nasilja koje nas očekuje. U Grčkoj se, međutim, akcije nastavljaju. Grupa Anonymous sinoć je srušila nekoliko vladinih web stranica, uključujući i one Ureda premijera, Ministarstva financija, Ministarstva javnog reda, kao i web stranicu policije.


- Ovakva reakcija nas ne treba čuditi. Mladi su uvijek bili pokretači promjena, a novoj “bumerang generaciji” dali smo pored ulice, i savršeno oruzžje za to - računalo i internet.


Nisu uzalud još 2005. godine upravo mladi u Francuskoj na svojim prosjvedima udarali prvo po bankama. oni znaju što se događa u svijetu, au grčkoj su dobili i potporu osiromašenog srednjeg sloja i penzionera - kazao je Miliša zaključivši:


- Ipak, ja sam optimist. Vjerujem kako će se po Europi ipak proširiti ideja solidarnosti i suosjećanja, također se nadam kako ćemo se na vrijeme zaštititi od užasne situacije u kojoj su se našli stanovnici Grčke.


 


slobodnadalmacija.hr

Alter kaže:20.02.2012 u 22:26

Ako se administracija ne počne radikalno mijenjati,za 10-ak godina,a možda i manje, imati ćemo nemire poput ovih u zemlji Helena. Pazite što vam govorim!

polos kaže:21.02.2012 u 14:25

Bojim se da je to sve namješteno i po špranci. Di sam ono čitao.... preuzimanje zemlje u 4 koraka.... ček da vidim....

evo ga - Josip Jović - Slobodna Dalmacija


Hrvatska se, sve u svemu, savršeno uklapa u teoriju o “zemljama žrtvama”, puno citiranog Josepha Stiglitza, bivšeg potpredsjednika Svjetske banke, po kojoj globalne korporacije i banke gaze zemlje trećeg svijeta u četiri koraka.

Prvi je privatizacija krupne infrastrukture uz, dakako, provizije političarima “raširenih zjenica”, drugi je vraćanje uloženog novca putem cijena i kamata, treći je rast cijena prehrambenih namirnica, pad cijena sirovina i otpuštanje radnika, i četvrti je “paljenje vatre”, odnosno izazivanje bunta, što rezultira novim zaduživanjem i paničnom rasprodajom.



Komentare mogu pisati samo registrirani korisnici.

Ukoliko nemate korisnički račun, registrirajte se (Registracija).

Najbolja banka u Hrvatskoj je?

  • PBZ
  • ZABA
  • RBA
  • Erste
  • Splitska banka
  • HYPO
  • Volksbank
  • Slavonska banka
  • Hrvatska poštanska banka
  • Niti jedna
Pošalji

Nasumične reklamacije

Još nasumičnih reklamacija >>