Pogledaj još videa...

Ako na svoju mail adresu dobijete poruku u kojoj nepoznata osoba iz Velike Britanije nudi da unovčite bankovni ček poslan poštom na vaše ime, ni slučajno se nasjedajte, jer jedino što ćete na kraju zaista zaraditi jest kaznena prijava i debeli minus na računu.

Riječ je o najnovijoj internetskoj prevari: inovativnijoj, sofisticiranijoj, ali i opasnijoj od onih s kojima su se policija i naivni građani do sada susretali.

Ranije su prevaranti preko interneta raznim “mamcima” tražili da na njihove račune uplatite novce. Sada novce šalju oni sami.

I to putem čekova koje “samo” trebate unovčiti i uzeti proviziju, a ostatak novca uplatiti onome tko vam je ček poslao.

Čekovi su, međutim, krivotvoreni i ako imate nesreću da ih uspijete unovčiti, za vratom ćete ubrzo imati oštećenu banku i policiju. A pošiljatelju iz inozemstva izgubit će se svaki trag. Sve ovo na svojoj su koži osjetile jedna Šibenčanka i dvije Siščanke.

Na internetski oglas za iznajmljivanje apartmana na šibenskoj rivijeri, vlasnici F.S. javio se navodni liječnik iz Engleske, dr. Mark Johnson, tražeći dvotjedni odmor za sebe i trojicu kolega doktora kojima će troškove tog studijskog putovanja pokriti sponzor.

Što zbog čestih mailova, što kontakta telefonom u kojima je Mark dogovarao putovanje u Šibenik, cijela je priča za vlasnicu apartmana bila uobičajena. Sve dok izvjesni Mark nije predložio da na njezino ime pošalje ček od čak 9820 funti koji će napisati njegov navodni sponzor.

Provjera čeka

- Molio me da ga unovčim u svojoj banci, naplatim troškove boravka, a ostatak novca uplatim na račun nekakve turističke agencije koja im organizira putovanje. Zbunilo me to povjerenje, da mi netko povjerava da mu dižem i šaljem toliki novac, ali dobro. Mislila sam: kad je tako, neću ga izigrati - kaže ova Šibenčanka, koja je čak otvorila i deviznu knjižicu na funte.

No, ubrzo iz banke stiže poziv. Ček koji je pokušala unovčiti običan je falsifikat, a ona sad mora banci platiti još 200 kuna za troškove provjere čeka.

Doktoru Marku, s kojim je do tada bila u svakodnevnom kontaktu, više ni traga ni glasa. Ove “sreće” nisu bile dvije mlade žene, 27-godišnjakinja iz Siska i 36-godišnjakinja iz Sunje koje su nasjele na oglas za posao u Velikoj Britaniji.

Nakon kontakta mailom, obje su na svoju kućnu adresu dobile čekove u vrijednosti od 500 eura koje su unovčile i, prema uputama, 410 eura poslale natrag u Britaniju, a sebi ostavile 90 za naknadu obavljenog posla.

Kako su čekovi bili krivotvoreni, one sada banci moraju vratiti puni iznos koji su podigle iako taj novac nemaju.

Jedino što im je preostalo je podnijeti kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog prevare. Na stupcima crne kronike ovakvih je priča sve više, no Antuna Novoselovića, sudskog vještaka za računalni kriminalitet, to ne čudi.

Padnu na povjerenje

- Ovakve prevare su krema kriminala, ono što zovemo kriminalnom inteligencijom. Kako više nitko ne nasjeda na one poruke za uplatu pomoći tobože bolesnoj djeci, sada su izmislili novi način za prevaru na koje ljudi, nažalost, nasjednu.

Iako je suludo da vam netko šalje gotovo deset tisuća funti koje vam nije dužan i vjeruje da ćete mu vratiti novac iako vas nikad nije vidio, ljudi padnu baš na to ukazano povjerenje.

Kako se boriti protiv toga? Ukratko, takve mailove jednostavno treba zanemariti. U svakom drugom slučaju možete biti višestruko oštećeni jer je ovakvim prevarantima jako teško ući u trag.

Tehnologija je danas olakšala komunikaciju među ljudima, ali i dala neslućene mogućnosti kad je kriminal u pitanju - kaže Novoselović.

Ovaj sudski vještak odgovarajući za kraj i na pitanje odakle nekome prevarantu adrese nasamarenih građana.

- Danas, to nije nikakav problem. Počevši od Facebook stranica gdje svaki korisnik ostavlja svoje podatke do različitih transakcija i plaćanja preko Interneta. Gdje god se ulogirate zapravo ostavljate svoju mail adresu - pojasnio je Novoselović.

Zašto bankari ne traže od policije da gone one koji izdaju takve čekove?

- To je za nas nepotrebno tramakavanje s policijom od kojeg nemamo nikakve koristi. Za nas je važno da se banci ne pričini šteta, a na stranci je koja je dobila takav ček da prijavi policiji. Koliko građana ili tvrtki to čini, uistinu ne znamo, kažu neslužbeno u jednoj banci.

Banka lažnjake ne prijavljuje policiji

Što bankari čine kad do njih dođe falsificiran ček? Na naš upit izostao je službeni odgovor. Neslužbeno, bankari takve stvari stavljaju ad acta. Neke banke takve čekove provjeravaju njegovu valjanost izravno kod banke koja ga je izdala, a dio banaka to radi preko jedne velike banke u New Yorku. Ponekad se dogodi da njujorška banka da zeleno svjetlo, a onda se, na kraju pokaže da je ček bez pokrića. U takvim slučajevima onaj koji je realizirao ček mora vratiti novce.

Načini varanja

Lažni dobitak na lutriji koji će vam biti isplaćen nakon što uplatite “naknadu”, poslovne ponude od afričkih biznismena i političara koji nude naknadu za pomoć pri transferu nepostojećeg novca, savršeni posao u inozemstvu koji će biti vaš kad uplatite “trošak” izrade vize... samo su neke od internetskih prevara na koje svakodnevno nasjedaju hrvatski građani. Poruka iz policije je jasna: kad dobijete takav mail, obrišite ga jer ste tako, i nama i sebi, uštedjeli vrijeme i živce.

slobodnadalmacija.hr