Pogledaj još videa...

Nakon pošiljke od čak 8500 opomena odaslanih na područje Splitsko-dalmatinske županije zbog navodnih dugovanja za premije dopunskog zdravstvenog osiguranja, iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje stiže nova “pošta”. Ovog puta riječ je o ovrhama za nenaplaćena dugovanja umrlih korisnika dopunskog osiguranja, kojima sad iz HZZO-a terete njihove nasljednike.

Došla je ‘čestitka’

S takvom se “čestitkom” u splitsko Savjetovalište za zaštitu potrošača javio i sugrađanin M. Đ. (podaci poznati redakciji), zanimajući se koja su njegova prava u ovom slučaju. Naime, ovrha u iznosu od 350 kuna stigla mu je zbog dugovanja za policu dopunskog zdravstvenog osiguranja koja je glasila na ime njegove pokojne majke.

Da apsurd bude veći, dug datira iz 2007. godine, a iznosi točno 54 kune. Troškovi ovrhe, s kamatama i naknadom koja ide javnom bilježniku, veći su, dakle, sedam puta od glavnice.

- Ovrha jest pravomoćna, ali ono što je upitno jest ima li HZZO uporište u zakonu pri terećenju nasljednika za dugovanja umrlih korisnika. Iako se oni pozivaju na Zakon o nasljedstvu, mi smatramo da to ne drži vodu. Naime, ovdje je riječ o polici koja, za razliku od police životnog osiguranja, ne prelazi na nasljednike, te samim time ne prelaze ni dugovanja. Takvo bi se tumačenje moglo pronaći i u Zakonu o obveznopravnim odnosima. Riječ je o polici koja je rezervirana za određene usluge, a smrću se, naravno, raskida takav ugovoreni odnos - ističe Nela Kovačević, voditeljica splitskog Savjetovališta za zaštitu potrošača.

Ovdje je apsurd, dodaje ona, i to što se ovrha odnosi na četiri godine staro dugovanje koje se, da je HZZO bio ažurniji, moglo naplatiti u roku od najviše godinu dana kad je, dakle, korisnica police bila živa.

U splitskom Savjetovalištu za zaštitu potrošača stoga savjetuju onima kojima stignu slične pošiljke da ulože prigovor takozvane pasivne legitimacije. U njemu će, naime, navesti kako je naplata spomenutog dugovanja neprovediva jer je stranka umrla.

- U radu Savjetovališta svakodnevno se suočavamo sa činjenicom da davatelji određenih usluga, a to nije samo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, već i operatori mobilne telefonije, koncesionari kabelske televizije i drugi, donose pravila poslovanja koja su suprotna temeljnim zakonskim propisima. Potrošači, s druge strane, to uglavnom bez pogovora prihvaćaju jer se nemaju volje ili novca sudski sporiti - govori Nela Kovačević.

HZZO tvrdi da ima uporište u zakonskim propisima

U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, kao što su nam i rekli u Savjetovalištu za potrošače, pozivaju na Zakon o nasljeđivanju.

- Prema tom zakonu, nasljednik koji se prihvatio nasljedstva odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Slijedom navedenog, HZZO može svoje potraživanje koje nije uspio naplatiti od korisnika police dopunskog zdravstvenog osiguranja za vrijeme njegova života, potraživati od njegova nasljednika. Isto tako, u slučaju da se iza pokojne osobe utvrdi postojanje preplaćenog iznosa premije, nasljednik ima pravo, osnovom rješenja o nasljeđivanju, zatražiti od HZZO-a povrat dijela unaprijed plaćene premije - stoji u odgovoru Renate Turčinov, glasnogovornice HZZO-a.

slobodnadalmacija.hr