Pogledaj još videa...

Kakvi gosti dolaze na Jadran, pitanje je kojim se bavi većina turističkih djelatnika, negodujući kako ih na tisuće dolazi, ali vrlo malo troše. Dok se svi nadaju rezultatima što sličnijima onima iz 2008. godine, kada je hrvatski turizam uprihodio rekordnih 7,5 milijardi eura, Zrinka Marušić iz Instituta za turizam, upozorava kako je potrebno podići razinu kvalitete u pogledu raznovrsnije ponude zabave, sporta i rekreacije, kupnje, uređenosti i opremljenosti plaža te prometa u našim destinacijama.

Prema posljednjim rezultatima istraživanja Instituta nazvanog TOMAS Ljeto za 2010. godinu, turisti na Jadranu prosječno troše 55 eura dnevno, dok su apsolutni rekorderi britanski gosti s prosječnom potrošnjom od 130 eura!
Komparirajući četiri dalmatinske županije, najveću zaradu odnose Dubrovčani, gdje gosti prosječno troše 90 eura dnevno, dok u Splitsko-dalmatinskoj županiji troše manje od hrvatskoga prosjeka, i to 55 eura. Šibensko-kninska županija još lošije kotira sa 48 eura, dok su Zadrani apsolutni turistički gubitnici s prihodom od 40 eura prosječnih dnevnih izdataka po osobi.

- Glavni problem Zadarske županije jest nedostatak dovoljnog broja hotela visoke kategorije. U samom centru imamo samo jedan hotel sa četiri zvjezdice, a prije desetak dana je otvoren prvi županijski hotel sa pet zvjezdica u Punta Skali. Nedostatak kongresne ponude također utječe na ovakve rezultate - rekao nam je Zvonko Šupe, predsjednik TZ-a, koji se pak nada da će rezultati sljedeće godine biti bliži hrvatskom prosjeku od 58 eura dnevno.

Za lošije rezultate Splitsko-dalmatinske županije upitali smo Vedrana Matošića, predsjednika TZ-a, koji smatra da za goste veće platežne moći treba osigurati bolju, luksuzniju uslugu.

- Ako će Riva biti ispunjena jeftinim štandovima, a glasna muzika treštati do dugo u noć, ne možemo očekivati goste dubljeg džepa. Treba se ponašati prema Palači kao stvarnom živućem spomeniku, s očuvanim tiramolima, da ne bismo doživjeli sudbinu Dubrovnika koji je postao grad duhova - komentira Matošić, sa čijim mišljenjem se ne slaže Vlado Bakić, predsjednik TZ-a Dubrovačke županije.

- Visok iznos zarade cijele županije ne mogu povezati s izjavom o dubrovačkim duhovima jer rezultati Instituta se odnose na cijelu županiju. Očito duhovi šeću i Cavtatom, Mljetom, Pelješcem... - znakovit je Bakić, napominjući kako se uspjeh dubrovačkog turizma temelji na raznovrsnoj ponudi i velikom broju hotelskih kapaciteta. Međutim, kako kaže Zrinka Marušić iz Instituta, jedno od obilježja koje u najvećoj mjeri utječe na potrošnju gostiju je vrsta smještaja u kojoj gost boravi.

- Struktura smještaja Dubrovačko–neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije izrazito je različita pa to u najvećoj mjeri utječe i na iznos prosječne dnevne potrošnje gostiju u tim županijama. U 2010. godini, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 53 posto ukupnih noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima ostvareno je u privatnom smještaju, a 23 posto u hotelima; dok u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u privatnom smještaju ostvareno je 32 posto, a u hotelima 54 posto ukupnih noćenja. Isto tako, primjerice, gosti iz Velike Britanije najčešće odsjedaju u hotelskom smještaju dok gosti iz, primjerice, Češke ili Bosne i Hercegovine najčešće odsjedaju u privatnom smještaju što ima izravan odraz u iznosu njihove potrošnje - objašnjava Marušić.

slobodnadalmacija.hr