Pogledaj još videa...

Banke u Hrvatskoj su u 2010. godini od bankarskih naknada i provizija uprihodile rekordne 3,2 milijarde kuna, a s nekamatnim prihodima 4,8 milijarde kuna.Prijašnjih godina, prije krize, ova vrsta bankarskog prihoda nije prelazila milijardu kuna. Predsjednik saborskog Odbora za financije Goran Marić (HDZ) samo je u jednoj banci utvrdio i izbrojio 227 vrsta i tipova bankarskih “naknada za usluge u poslovanju s klijentima”, no tvrdi da razlike nema ni u drugim bankarskim kućama, koje na taj način “gule” građane.

“Ono što je možda besplatno u jednoj banci, u drugoj podliježe plaćanju, no nema toga što nije obuhvaćeno nekom naknadom. Bez plaćanje neke naknade više ne možete ni sjesti ni doći do šaltera”, ističe Marić. Nedopustivo je, dodaje, da umirovljenik uloži 500 kuna kako bi ih spremio za crne dane, a da mu za godinu ili dvije ne ostane ni kuna na računu jer su mu depozit “pojele” razne naknade.

Marić upozorava da naknade i provizije prije svega trebaju služiti bankama da nadoknade svoje troškove, ali ne i da njima dodatno zarađuju. “Naravno da banke trebaju ostvarivati dobit, ali ne i ekstra profit, jer zbog toga je većina u Hrvatskoj dovedena u neobrano, k tome kiselo grožđe.

Na ovo upozoravam zato što bih volio da, kad već nama zbog toga trnu zubi, ne trnu barem našim unucima”, naglašava ovaj saborski zastupnik. Pritom objašnjava da je posljednjih godina došlo do naglog porasta kamatnih prihoda, što bi bilo logično da postoji i nagli porast kreditne aktivnosti, no ona je u Hrvatskoj povećana samo simbolično.

Kamatne stope

“Raskorak proizlazi iz toga što su banke na već postojeće kredite jednostrano povećavale kamatne stope, a time i građane i gospodarstvo isključivo jednostranom odlukom dovodile u nepovoljniji položaj”, ističe Marić. Tako su, kaže, 2000. godine kamatni prihodi svih komercijalnih banaka u zemlji iznosili 8,4 milijarde kuna, 2005. godine skočili su na 12,9 milijardi kuna, da bi se od 2007. do 2010. godine više nego udvostručili i prešli 21 milijardu kuna.

Posljednjih nekoliko godina, unatoč krizi, banke su ostvarile 60 posto veću dobit, više nego u prethodnih sedam godina, dok se građanima i poduzećima naglo pogoršala ekonomska situacija. Struktura kreditnih plasmana je prorecesijska, jer se više kreditira stanovništvo od gospodarstva. Tako, primjerice, ukupni kreditni plasman za automobile iznosi 6,2 milijarde kuna, krediti po karticama su 4,4 milijarde kuna, hipotekarni 3,5 milijardi kuna, a ostali, poput dopuštenih minusa, dosegli su 55 milijardi kuna, gotovo kao ukupni stambeni krediti.

“Regulatorno tijelo, Hrvatska narodna banka, trebalo je selektivnim, diferenciranim i ciljanim regulatornim mjerama spriječiti takve ekonomske defekte, te zaustaviti bankarske špekulacije kojih je bilo. Ni porezna politika nije prepoznala nužnost promjena i poravnanja ekonomskog ciklusa, zbog čega je poprimila procikličan karakter”, smatra Marić. Uz to, zabrinjavajućim smatra i to što Porezna uprava godinama nije ušla u sustavnu poreznu kontrolu bankarskog sustava i velikih poduzeća u Hrvatskoj.

slobodnadalmacija.hr