Pogledaj još videa...

U samo mjesec dana Amerikanci su iz velikih banaka uzeli čak 4,5 milijardi dolara i svoj su novac uložili u lokalne kreditne zadruge, javlja ABC News. Ovaj potez podržali su prosvjednici iz Pokreta “Okupirajmo Wall Street”, a pretpostavlja se da je više od milijun Amerikanaca izvuklo svoj novac iz velikih bankarskih kuća.

Aktivisti navode kako je samo tijekom listopada čak oko 650 tisuća Amerikanaca povuklo svoj novac iz velikih banaka, što je, kako tumače, svojevrsna osveta bankarima koji su ostavili ljude bez domova.

Akcija je navodno dosegla vrhunac 5. studenoga pa je taj datum označen kao Dan bankarskih transfera, a navedeno je i kako čak 80 posto zadruga bilježi osjetno povećanje broja članova, prenose američki mediji.

Bunt protiv nejednakosti

Na upit hoće li ova pobuna utjecati na stabilnost banaka, prof. dr. Drago Jakovčević, pročelnik Katedre za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, odgovara:

- U svakom slučaju to će utjecati na stabilnost banaka jer banke najviše može destabilizirati povlačenje štednje, više nego loši plasmani. Prema tome, za te banke postavlja se pitanje kako će nadomjestiti smanjenje, odnosno gubitak likvidnosti. Očito je riječ o psihološkom utjecaju na štediše koji na ovaj način pokazuju revolt protiv korporativnog kapitalizma.

Prof. dr. Petar Filipić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu kaže:

“Mislim da je riječ o psihologiji uspostavljenoj na valovima bunta protiv nejednakosti. A sve opet na kritici neoliberalnog koncepta. Naime, u ovim transakcijama ne vidim ni mikroekonomsku ni makroekonomsku logiku”.

Splitski stručnjak objašnjava kako “na osobnom (mikro) planu nije došlo do promjene uvjeta štednje, male štedionice ne nude veće kamate, pitanje je jesu li u malim štedionicama (bankama) depoziti sigurniji, što sve upućuje na neekonomske temelje ovih transakcija”.

- Male štedionice nemaju dobre mehanizme pretvaranja štednje u investicije, manje su efikasne od velikih banaka. Istina, postavlja se pitanje do koje razine efikasnost ide s veličinom banke jer prevelike banke iz svojih razloga postaju manje efikasne, ali, generalno, efikasnost se pozitivno korelira s veličinom banke - naglasio je dr. Filipić.

Profesor pojašnjava kako su “na makro planu različiti kratkoročni od dugoročnih efekata”.

- Kratkoročno može doći do nelikvidnosti bankarskog sustava jer velike banke, ako se ovakav trend nastavi, neće, u jednom trenutku, biti u stanju pratiti svoje transakcije. Ovaj scenarij vodi krizi bankarskog, a potom i gospodarskog sustava. Decentralizacija štednje kratkoročno tome ne pomaže. Ako se scenarij seljenja štednje nastavi, dugoročno će smanjenje koncentracije štednje utjecati na investicije, a onda i na gospodarski rast. U svakom slučaju ovo je dobar primjer kada se “što-bi-bilo-kad-bi-bilo” studentske vježbe iz fakultetskih učionica presele u stvarnost - rekao je Petar Filipić.

Prof. dr. Zlatan Reić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu naglašava kako je “aktualni revolt sve većeg broja prosvjednika pokreta ‘Okupirajmo Wall Street’ više nego opravdan”.

Signal ‘običnih’ ljudi

- Tako i najnovija akcija dijela građana SAD-a koji su podigli ušteđevinu s etabliranih i velikih banaka i usmjerili je u male, obiteljske štedne zadruge ide tim smjerom. Riječ je o jasnom i nedvosmislenom signalu koji “obični”, “mali” ljudi šalju sustavu. Ne vjerujem da ta akcija može imati neposredne ekonomske implikacije po financijski sustav, ali zasigurno može utjecati na političke elite. Količina revolta, što navedena akcija pražnjenja štednih računa velikih banaka pokazuje, raste i poprima sve artikuliranije i brojnije mehanizme - kaže dr. Reić.

Splitski profesor ističe kako će “to političke i financijske elite svakako razumjeti, ne zbog njihove socijalne osjetljivosti, već zbog svojih interesa očuvanja kakvog-takvog profita i političke moći”.

- Prema tome, građanski neposluh, izazvan fascinantnim rastom nejednakosti, s jedne, i pohlepe, s druge strane, više je nego dobrodošao i pokazuje da će ishodi aktualnog proturječja (99 posto prema 1 posto) ovisiti o tome koliko će nas (stanovnika planeta) aktivno podupirati i sudjelovati u tim akcijama - zaključio je dr. Reić.

‘Vidoviti’ Cantona

U prosincu prošle godine poznati nogometaš Eric Cantona pozvao je građane na zatvaranje računa u velikim bankama jer ih to može “uništiti”. Cantona je kazao kako se na taj način može snažnije izraziti nezadovoljstvo svjetskom monetarnom politikom. Kontroverzni nogometaš rekao je kako prosvjedi ne mogu dati toliko efikasne rezultate kao što to može povlačenje novca.