Pogledaj još videa...

Devet tisuća kuna za naknade, pristojbe, preplate, potvrde, biljege i izvatke potroši u samo u jednoj godini čovjek koji uredno plaća režije, telefon, RTV pretplatu, registrira automobil, promijeni istekle i dotrajale osobne isprave. Navedena svota teži koliko i 35 neto dnevnica prosječno plaćenog čovjeka, istog onog kojem i bez tog ceha svi obični porezi i doprinosi odnesu gotovo polugodišnji dohodak – prošle je godine sve do 10. lipnja radio za državu, a za sebe tek od tog dana, prema podacima Adriatic instituta za javni poredak.

Kad na to dodamo našu računicu da raznorazna druga, neporezna davanja mogu odnijeti još 35 radnih dana, ispada da je dobro da ikako živimo. Tih 35 radnih dana iz našeg primjera odnesu neporezni ili parafiskalni nameti kojih u Hrvatskoj najmanje 245, koliko ih je bilo u registru što ga je Ministarstvo financija napravilo još 2008. kada je bilo rečeno da građanima i poduzetnicima godišnje odnesu oko 12,5 milijardi kuna i da će se raditi na smanjenju tog tereta.

U međuvremenu se malo toga promijenilo: poslodavcima je smanjena vodna i naknada Hrvatskoj gospodarskoj komori, a uvedene su neke nove naknade, pa ne bi bilo čudno da danas broj tih nameta koje tegle građani i gospodarstvo popeo još bliže okrugloj 300-tici. - Kad opteretite tovara više nego on može ponijeti, onda tovaru popuste koljena. Naravno da moraju postojati porezi i da državni aparat mora funkcionirati i da to košta.

Ali, ne može se dopustiti da se parafiskalnim nametima, odnosno raznim naknadama, financiraju i oni koji ne rade već ih plaćamo samo da postoje, plaćamo zaposlene, tajnice i službene automobile. Mogu govoriti i sa strane građana - potrošača i sa strane poduzetnika jer sam i sam poduzetnik. Parafiskalni nameti su previsoki, ubijaju i građane i poduzetnike. Mi imamo fiksne i varijabilne dijelove tih naknada, a taj fiksni je strašan.

Vi morate platiti 100 posto fiksnog dijela bez obzira radite li s pet posto kapaciteta. Neki su poduzetnici blokirani zbog tih naknada jer nitko ne pita jesu li se naplatili i kako rade, razne članarine, naknade i rente moraš platiti – kaže Alen Ćurin, predsjednik “Dalmatinskog potrošača” koji tu funkciju obavlja volonterski.

Ćurin kaže da mu je varijabilni dio naknada razumljiv, ako radiš više plaćaš više i obratno, ali fiksni dijelovi su previsoki. - I građanima su te fiksne naknade visoke. Red je da se plaća poštena cijena koja je fer za potrošača i za davatelja usluge. Ali, ona mora biti transparentna i mjerljiva. Evo, u Splitu imate brojne potrošače koji nisu spojeni na komunalnu mrežu, a plaćaju odvodnju vode. Ili, zanimljivo je pitanje gdje je otišla naknada za poticanje proizvodnje iz obnovljih izvora koje građani plaćaju s računima za potrošenu električnu energiju.

Koliko je tih izvora potaknuto – pita se Ćurin koji smatra da je opterećenje raznih naknada, pristojbi i pretplata iz našeg primjera veliko i za ljude koji zarađuju natprosječne plaće. Da bismo pokazali koliko je tih neporeznih ili parafiskalnih nameta na leđima građanina, zamislili smo jedan slučaj i računali za njega samo troškove tih naknada, preplata, biljega, obrazaca, bez ijednog drugog troška. Moguće je da čovjek potroši manje od našeg građanina ali i više, sve ovisi o tome što mu treba.

Jer nije svejedno radiš li jednu putovnicu što košta 390 kuna biljega i naknade bez fotografija ili za cijelu četveročlanu obitelj kada se taj ceh penje na 1560 kuna. Istina, putovnica se ne radi svake godine, no ako ti treba, moraš je napraviti... Ništa nije besplatno, pa ni potvrda da si živ – po javnobilježničkoj tarifi stoji 50 kuna, naknade za sklapanje građanskog braka su 300 za oboje mladenaca, a za razvod je sudska pritojba 200 kuna...

Najmanje se novca potroši na izvode iz državnih matica – po 20 kuna upravne pristojbe i po pet kuna za obrazac, ili 25 kuna za svaki izvod iz matice vjenčanih, rođenih i umrlih... Čovjek u našem slučaju u jednoj je godini morao izvaditi novu osobnu i putovnicu, zamijeniti dotrajalu knjižicu vozila i prometnu dozvolu, te izvatke iz državnih matica rođenih i vjenčanih. Za sve to upravne pristojbe, naknade za obrasce i državni biljezi stoje 643 kune.

Uz to smo zamislili da je kod javnog bilježnika morao ovjeriti pet stranica prijepisa i sastaviti neki dokument te nam je ukupan trošak za ta dva posla ispao 650 kuna. Potom smo izračunali smo da je godišnji trošak pretplata i režijskih naknada bez potrošene energije, vode, impulsa... za ovog Splićanina 3508 kuna. Dalje, ako želi imati uredno registriran automobil jer se zaboravnost i izbjegavanje registracije kažnjava, samo za registraciju i osiguranje manjeg automobila, treba 3712 kune, sve da se ni jednom ne upali auto u cijeloj godini.

Na cijeli ovaj ceh dodali smo samo samo još 500 kuna troška za godišnju dozvolu za rekreativno ribarstvo, te se ukupna svota popela na 9013 kuna. Nisu ovo jedini neporezni prihodi koje građani plaćaju, primjerice uopće nismo uzelu u obzir dopunsko zdravstveno usiguranje ili pariticipacije, ali su sasvim dovoljni da bude jasno odakle se naslože sve one milijarde kuna iz registra parafiskalnih nameta koje ubiru od stanovništva i poduzeća javna poduzeća, fondovi, komore, općine, gradovi, županije i država...

slobodnadalmacija.hr