Pogledaj još videa...

Parafiskalni nameti ZAMP-a su uračunati u cijenu kave koju popijemo u kafiću, u cijeni RTV pretplate, ukalkulirani su u cijeni artikala koje kupujemo u nekom tržnom centru, ili cijeni korištenja WC-a, u cijeni hotelske sobe, korištenja Interneta. Svaki ulaz u neki sajamski prostor, posjet seoskoj priredbi, navijanje na sportskom susretu, sudjelovanje na kongresu, povlači za sobom plaćanje nadoknada ZAMP-u…
Budući da je po postojećem sustavu zaštite muzičkih autorskih prava Hrvatsko društvo skladatelja jedina udruga za zaštitu muzičkih autorskih prava na području Republike Hrvatske koja štiti ne samo muzička autorska prava svojih članova već i svih hrvatskih glazbenika koji nisu članovi Udruge, te da štiti autorska prava autora koji nisu državljani država s kojima je Hrvatsko društvo skladatelja potpisalo ugovor o zastupanju kao i glazbenike koji nisu članovi udruga s kojima Hrvatsko društvo skladatelja ima sklopljen ugovor o zastupanju te da na području Republike Hrvatske ne postoji ni jedna druga udruga hrvatskih skladatelja koja bi naplaćivala korištenje muzičkih autorskih prava, Hrvatsko društvo skladatelja ispunjava sve nabrojene kriterije o vladajućem položaju na tržištu iz čl. 12. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.
Nesporne su činjenice da se Hrvatsko društvo skladatelja i njihova stručna služba ZAMP: mogu ponašati na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno o svojim stvarnim ili mogućim konkurentima, potrošačima, kupcima ili dobavljačima, nemaju značajnih konkurenata na mjerodavnom tržištu, imaju značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu. Monopolistički položaj Hrvatskog društva skladatelja doveo je do višegodišnje masovne zlouporabe njihovog vladajućeg položaja na tržištu. Zabrana zlouporaba vladajućeg položaja na mjerodavnom tržištu, kao i njihovo sankcioniranje ugradene su u pravo tržišnog natjecanja Republike Hrvatske putem Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i provedbenih propisa za primjenu Zakona. U konkretnom slučaju, autorsko muzičko pravo se pretvorilo u svojevrsnu monopolističku rentu s naslova svoga vladajućeg položaja.
Ni u jednoj europskoj državi ne postoji sličan bespogovorni monopol jedne udruge gradana koja svojim internim pravilnicima, paušalnim procjenama i na totalno netransparentan način odreduje visinu parafiskalnog nameta cijelom društvu, gospodarstvu pa i vlastitim državnim organizacijama. Iz većeg broja javnih istupa dužnosnika Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo moguće je zaključiti kako nadležno državno tijelo zaduženo za zaštitu autorskih prava umjesto zaštite zakonitosti i interesa hrvatskih gradana, sustavno pogoduje pravnom subjektu s vladajućem položaju na hrvatskom tržištu – Hrvatskom društvu skladatelja. Kada bi se na identičan način, kroz sustav paušalnih procjena, kao što se sada štiti autorsko muzičko pravo štitila i sva druga autorska prava, gospodarski i kulturni život Hrvatske bi stao.